expr:content='data:blog.isMobile ? "width=device-width,initial-scale=1.0,minimum-scale=1.0,maximum-scale=1.0" : "width=1100"' name='viewport'/> Citati poznatih: travnja 2012

nedjelja, 29. travnja 2012.

O Čovjeku


A

  • Albert Camus
    • "Čovjek je jedino stvorenje koje odbija da bude ono što jest."
    • "Čovjek je uvijek slobodan na nečiji tuđi račun."
    • "Čovjek je više čovjek po stvarima koje prešućuje, nego po onima koje kaže."
    • "U svijetu bez iluzija čovjek je stranac"
  • Albert Schweitzer
    • "Čovjek je ovladao prirodom prije no što je naučio vladati samim sobom."
  • Angelus Silesius
    • "Čovječe, zaviri prvo u sebe sama. U potrazi za kamenom mudraca ne moraš prvo putovati u strane zemlje."
  • Aristotel
    • "Čovjek je po prirodi politička životinja."
    • "Svaki čovjek po prirodi teži znanju."
    • "Stoga je jasno da je čovjek biće sposobno da živi u društvu više nego svaka pčela i svaka životinja koja živi u stadu. Jer, kako rekoh, priroda ništa ne čini uzalud, a od živih bića jedino čovjek ima razum." (Politika)
  • Arthur Schopenhauer
    • "Ljudi se hiljadu puta više trude da steknu materijalno nego duhovno bogatstvo, mada je sasvim sigurno, da našu sreću stvara ono što jesmo, a ne ono što imamo."
    • "Ljude u društvo tjera unutrašnja praznina i dosada. Ako osjete da su nam potrebni, ljudi postaju obijesni i arogantni."
  • Ausonius
    • "Nijednom čovjeku ne godi ćutanje. Meni najviše prija kada govore, ali kratko."

B

  • Baruch Spinoza
    • "Ali da bi se sve to pribavilo, jedva bi bile dovoljne snage pojedinačnog čovjeka, kad ljudi ne bi ukazivali jedan drugome uzajamnu pomoć." (Etika - četvrti dio)
  • Benjamin Disraeli
    • "Čovjek nije tvorevina okolnosti; okolnosti su tvorevina čovjeka."
    • "Nakon dugog razmišljanja došao sam do uvjerenja da će čovjek koji ima dubok cilj taj cilj i ostvariti, te da se ništa ne može suprotstaviti volji koja je spremna za njegovo ostvarenje položiti čak i život."
  • Bernard Shaw
    • "Ako se svi konopci pokidaju, čovjek više neće moći ni da se objesi."
    • "Razuman čovjek prilagođava se svijetu, nerazuman čovjek uporno pokušava da svijet prilagodi sebi i tako cjelokupan progres zavisi od nerazumnog čovjeka."
    • "Ja sam odgojen da služim drugome, ali sam od prvog časa znao da je đavo moj prirodni gospodar, kapetan i prijatelj. Vidio sam da on ima pravo i da svijet samo od straha puže pred onim, koji ga je osvojio... Obećao sam mu svoju dušu i zakleo sam se, da ću biti na njegovoj strani na ovom i na drugom svijetu. Ovo obećanje i ova zakletva učinili su od mene čovjeka." - Đavolov učenik
  • Blaise Pascal
    • "Čovjek je po prirodi lakovjeran i sumnjičav, bojažljiv i neustrašiv."
    • "Čovjek je rođen za zadovoljstvo: on ga osjeća i za nj mu nisu potrebni drugi dokazi."
    • "Čovjek koji voli jedino samoga sebe ništa ne mrzi toliko koliko da bude sam."
    • "Čovjek je samo trska, najslabija u prirodi, ali to je trska koja misli."
  • Borislav Pekić
    • "Da čovjek i po svojoj prirodi nije ono što je po svojoj historiji, a mora biti da jeste, jer da nije, takvu ne bi imao, zaslužio bi drukčiju. Nema nade da je izmjeni, sve i da hoće. Morao bi najprije i temeljno sebe da promjeni." (Atlantida)
    • "Neizvjesnost. To je čovjek. Neizvjesnost. Neuporediva sila brige. Opojnost zebnje. Ono što vi sada osjećate." (Ibid.)
    • "Čovjek uvijek radi protiv sebe. To je u njegovoj prirodi." (Ibid.)
    • "Šta je čovjek? - Biološka organizacija zasnovana na naročitom odnosu materije, njene energije i duše." (Ibid.)
  • Film Božiji gnjev
    • Don Lope de Aguirre: "Taj čovjek je za glavu veći od mene. To će se možda promijeniti."

C

  • Charles Bukowski
    • Činilo se da čovjek ima samo dva izbora - živjeti u užasu ili biti propalica."
  • Ciceron
    • "Čovjek ljut i pijan, i dijete govore isto."

Č

  • Film Čovjek slon
    • John Merric:"Ja nisam životinja. Ja sam ljudsko biće. Ja sam čovjek."
  • Čuang Ce
    • "Ne znači da je pas dobar ako glasno laje. Isto tako ne znači da je čovjek dobar ako je vješt s riječima."
    • "Spavam i sanjam da sam leptir
koji spava i sanja da je čovjek
koji spava i sanja da je leptir."

D

  • Demokrit
    • "Najbolje je za čovjeka da provodi život što više u dobrom raspoloženju, a što manje u zlovolji."
    • "Čovjek se treba više brinuti za dušu nego za tijelo."

E

  • Erich Fromm
    • "Moderni čovjek živi u obmani da zna što želi, dok u stvari želi ono što se od njega očekuje da želi."
  • Ernest Hemingway
    • "Čovjek mora biti zaljubljen u jednu ženu da bi stvorio osnovu za prijateljstvo." (Sunce se ponovo rađa)
    • "Ali čovjek nije stvoren za poraze (...) Čovjek može biti uništen, ali ne i pobijeđen." (Starac i more)
    • "Čovjeku treba otprilike 2 godine da nauči govoriti i otprilike 50 godina da nauči šutjeti."
  • Ernest Jones
    • "Bez seksa, alkohola i tableta za spavanje moderni čovjek ostaje sam sa sobom."
  • Eva Ras
    • "Čovjek, da bi bio sretan, treba biti prosječan. Ljudi koji sebi postavljaju visoke ciljeve, koji mnogo rade, koji nisu osrednji, oni znaju da iza svakog uspjeha stoji hiljadu muka i neuspjeha. Osrednjost je najkomfornija zbog civilizacije koja je nametnula da svi trebamo biti njeni robovi." (za Blic)
  • Ezop
    • "Čovjek osredjih sposobnosti uvijek će ostati neznatan, čak i kad se izražava načinom velikih ljudi."

F

  • Fjodor Dostojevski
    • "Svaki je čovjek pred svima i za sve kriv." (Braća Karamazovi)
    • "Bez pouzdanog saznanja zbog čega živi, čovjek neće pristati da živi i prije će uništiti sebe nego što će ostati na zemlji, pa makar oko njega bili sve sami hljebovi." (Ibid.)
  • François de La Rochefoucauld
    • "Blaženstvo se nalazi u ukusu, a ne u stvarima, i čovjek je sretan kad dobije ono što voli, a ne kad dobije ono što drugi smatraju da treba voljeti."
    • "Čovjek nije nikad tako nesretan kao što misli, ni tako srećan kao što se nadao da će biti."
  • Frank Herbert
    • "Čovjek lakše biva užasnut neprijateljem kome se divi."(Dina)
    • "Koliko puta čovjek obuzet bijesom poriče ono što mu zdrav razum govori?" (Ibid.)
  • Franz Kafka
    • "Kad je čovjek sam uvijek je u lošem društvu."
  • Friedrich Nietzsche
    • "Otmjen čovjek odvaja od sebe bića u kojih do izraza dolazi suprotnost takvih uzvišenih, ponosnih stanja: on ih prezire. Neka se odmah primijeti da u toj prvoj vrsti morala suprotnost dobrog i lošeg znači koliko i otmjenog i podlog: - suprotnost dobra i zla drugog je podrijetla. Prezire se kukavicu, plašljivca, sitničavca, onoga ko misli na usku korisnost; isto tako onog nepovjerljivog s njegovim neslobodnim pogledom, onoga ko sebe ponižava, pseću vrstu ljudi koja se dopušta zlostavljati, laskavca koji prosi, a prije svega lažljivca: - osnovna je vjera svih aristokrata da je prosti puk lažljiv." (S one strane dobra i zla)

G

  • Goethe
    • "Čovjek može voljeti samo ono biće za koje je uvjeren da će biti prisutno kada mu zatreba."
    • "Ko je neupotrebljiv čovjek? Onaj koji ne zna ni zapovijedati ni slušati."
    • "Najveći čovjek uvijek ostaje dijete."
    • "Nema sunca bez svjetlosti, ni čovjeka bez ljubavi."
    • "Reci mi s kim se družiš pa ću ti reći ko si. Znam li čime se baviš, tad znam šta možeš postati."
    • "Nesreća oblikuje čovjeka i prisiljava ga da upozna samoga sebe."

H

  • Film Hanibal
    • "Koliko dugo čovjek može utihnuti prije nešto što se vrati onome što najbolje radi?" (reklamna rečenica)
  • Henri Becque
    • "Čovjek je postojan samo u jednome: u svojim navikama."
    • "Opći potop nije uspio, ostao je čovjek!"
  • Henrik Ibsen
    • (Torvald Helmer: "Ti si prije svega supruga i majka".)
Nora: "U to više ne vjerujem. Ja mislim da sam prije svega čovjek, upravo tako kao i ti - ili, još bolje, pokušat ću to postati." (Kuća lutaka)
  • Henry David Thoreau
    • "Ako čovjek ne ide u korak sa svojima drugovima, možda je to zato što čuje drugačijeg bubnjara? Neka stupa po muzici koju čuje, ma kakav bio njezin takt i ma kako daleka bila."
  • Henry Miller
    • "U početku čovjek želi pristupiti izravno problemu. Što je izravniji i preči pristup, to se čovjek prije i sigurnije uhvati u paučinu. Niko nije nemoćniji od hrabrog pojedinca. I niko ne može izazvati veće tragedije i zbrke od takva tipa. Sijevajući mačem oko gordijskog čvora, on obećava brzo izbavljenje. Zabluda koja se završava u moru krvi." (Sexus)
  • Heraklit
    • "Čovjek postaje najbliži sebi kada postigne onakvu ozbiljnost koju ima dijete dok se igra."
  • Hermann Hesse
    • "Svaki čovjek neminovno postiže ono što je prema svom pravom nagonu prinuđen da traži.." (Stepski vuk)
    • "Čovjek mora umjeti da se zavuče potpuno u sebe." (Demian)
  • Homer
    • "Sudbina je ista za čovjeka ako se povlači i ako se snažno bori. Čovjek umire koji nije napravio ništa, kao i onaj koji je napravio puno."

I

  • Ivan Sergejevič Turgenjev
    • "Beskorisno je čovjeku sa predrasudama dokazivati neopravdanost njegovih predrasuda."
    • "Jeste li primjetili da čovjek koji je neobično rastrešen u krugu svojih podređenih nikada nije rastrešen pred svojim pretpostavljenima."
  • Ivo Andrić
    • "Čovjek koji ne voli nije sposoban da osjeti veličinu tuđe ljubavi, ni snagu ljubomore, ni opasnost koja se u njoj krije."
    • "Čovjeka ćete najbolje upoznati ako ga posmatrate kako se ponaša kad se nešto dijeli besplatno."

J

  • Jack London
    • "Nije važno šta čovjek treba da čini ili ne treba da čini. Važno je ono što čovjek čini."
  • Jean-Jacques Rousseau
    • "Ako razum čini čovjeka, osjećaj ga vodi."
    • "Čovjek je rođen slobodan , a posvuda je u okovima."
  • Jean de La Bruyère
    • "Za čovjeka postoje samo tri događaja: roditi se, živjeti i umrijeti; on ne osjeća kad se rodi, pati što mora umrijeti i zaboravlja da živi."
  • Jean Paul
    • "Čovjek nije nikad tako lijep kao kad moli za oproštenje ili kad sam oprašta."
  • John Maxwell Coetzee
    • "Sad sam uistinu dospio najviše što čovjek može; niko ne bi bio lud uputiti se preko one ravnice, prijeći planine i kopati po stijenama da me pronađe; sad sam zasigurno jedini na svijetu koji zna gdje sam, mogu sebe smatrati nestalim." (Život i doba Michaela K.)
    • "Želim živjeti ovdje (...) želim ovdje živjeti vječno, ovdje gdje su mi živjele majka i baka. Samo to. Kakva šteta što čovjek mora, da bi preživio u ovim vremenima, pristati živjeti poput zvijeri. Čovjek koji želi živjeti, ne može živjeti u kući rasvijetljenih prozora. Mora živjeti u rupi, i skrivati se danju. Čovjek mora živjeti tako da za njim ne ostane ni najmanji trag života." (Ibid.)
    • "Čovjek se svikne da stvari bivaju sve teže; prestane da se iznenađuje kad vidi da ono što je izgledalo teško i preteško biva još teže." (Sramota)
  • Jorge Luis Borges
    • "Kad čovjek već napuni četrdeset godina, svaka promijena postaje odvratni simbol prolaska vremena(...)" (Alef)
    • "Niko je neko, jedan jedini besmrtni čovjek je kao svi ljudi. Kao Kornelije Agripa, ja sam bog, junak, filozof, demon i svijet - a to je zamršeni način da se kaže da ja nisam niko." (Besmrtnik)
    • "Čovjek se postepeno poistovjećuje s oblikom svoje sudbine; čovjek se, u krajnjoj liniji, pretvara u svoje okolnosti. Bio sam odgonetač zagonetke, osvetnik, božiji svećenik, ali prije svega sam bio zatvorenik. Iz neumornog labirinta snova vratio sam se u tvrdu ćeliju kao u svoj dom. Blagoslovio sam vlagu, tigra, svijetlost, moje ostarijelo bolno tijelo, tminu, kamen." (Božije pismo)
    • "Čovjek riješi da nacrta svijet. Tokom godina ispunjava prostor ucrtavajući pokrajine, kraljevstva, planine, zalive, brodove, ostrva, ribe, kuće, instrumente, zvijezde, konje i ljude. Pred smrt on otkriva da taj strpljivi labirint linija ocrtava njegov sopstveni lik." (Epilog, Buenos Aires, 31. oktobar 1960.)
  • Jovan Dučić
    • "Zlo i nesreća ne dolaze od Boga, nego od čovjeka." -
    • "Nikad čovjek ne može da kaže onoliko mudrosti koliko može da prećuti ludosti."
    • "Nikad čovjek prema čovjeku nije pravedan: ni kad voli ni kad mrzi."
    • "Čovjek koji nije hrabar ne može biti ni pošten, jer za poštenje su potrebne žrtve kakve kukavica ne umije da podnese, a potrebna je i velikodušnost koju on ne može razumijeti."

K

  • Kemal Mujičić
    • "Čovjek se neprestano pita o tome gdje se nalazi, šta mu se događa, kroz šta prolazi, gdje će dospjeti. Pitanja se umnožavaju što je krajolik nepoznatiji." (za Feral Tribune)
  • Konfučije
    • "Veliki Čovjek postavlja stroge zahtjeve na sebe; mali ih čovjek postavlja drugima."
    • "Zbog jedne riječi čovjeka često smatraju mudrim, a zbog jedne riječi često ga smatraju glupim. Uistinu moramo dobro paziti što govorimo."
  • Kur'an
    • "Mi čovjeka stvaramo u najljepšem skladu, zatim ćemo ga u najnakazniji lik vratiti, samo ne one koji budu vjerovali i dobra djela činili, njih čeka nagrada neprekidna. " (At-Tin, 4-6.)
    • "Čovjek i proklinje i blagosilja; čovjek je doista nagao." (Al-Isra', 11.)
    • "Mi čovjeka stvaramo da se trudi." (Al-Balad, 4.)
  • Ksenofont
    • "Čovjek se zaljubi gledajući ženu, a žena se najčešće zaljubi slušajući čovjeka."

L

  • Léon Duguit
    • "Čovjek je po prirodi socijalno biće i njegovi akti imaju vrijednost samo ako su socijalni akti; time hoće kazati: akti koji teže ka ostvarenju društvene sigurnosti, imaju veću vrijednost, što tome daju veći doprinos." (Rasprava o ustavnom pravu)
  • Lukrecije
    • "Zar ne vidimo da čovjek ne zna šta hoće i da neprestano traži, i
stalno mijenja mjesto, kao da se može osloboditi svoga tereta?"

M

  • Mahatma Gandhi
    • "Čovjek često postaje ono što o sebi misli. Ako budem stalno ponavljao kako neke stvari ne mogu napraviti, vjerojatno je da i neću moći. Suprotno tome, ako vjerujem da mogu, sigurno ću steći sposobnost da to i napravim."
    • "Čovjek je stvorio mašinu, ali mašina je zarobila čovjeka i čovjek radi, a ne živi više."
    • "Čovjeku praznoga želudca hrana je Bog."
Treba da živiš međ vucima a zuba nemaš
A kako ćeš tek razlikovati čovjeka i vuka
Vuka i čovjeka" (Uspavanka)
  • Mark Twain
    • "Ako prihvatiš izgladnjela psa i nahraniš ga, on te neće ujesti. To je razlika između psa i čovjeka."
    • "Od svih Božjih stvorenja, samo se jedno ne može potčiniti i vezati na uzicu. To stvorenje je mačka. Kada bi se čovjek mogao ukrstiti sa mačkom to bi njega unaprijedilo ali bi unazadilo mačku."
  • Matthew Arnold
    • "Ne daj da te zavedu ni svetac ni sofist, već budi čovjek!"
  • Mehmed Meša Selimović
    • "Čovjek je nepopravljiv i najčešće laže sam sebi." (Tvrđava)
    • "...opasno je kad se čovjek nađe sam, okružen tišinom tuđeg neprisustva, više je strahova i čudnih razgovora sa sobom." (Magla i mjesečina)
    • "Sve spada s mene, kao haljina, kao oklop, i ostaje ono što je bilo prije svega, gola koža i go čovjek." (Derviš i smrt)
  • Michael Ondaatje
    • "Čovjek u pustinji može odsutnost nositi u pregršti znajući da je to nešto što ga drži i više od vode. Poznata mu je neka biljka kod El Taja, čije srce, ako joj ga odrežeš, zamijeni tekućina ljekovitih svojstava. Svakog jutra možeš popiti tu tekućinu, koje ima koliko je bilo srce. Biljka živi još godinu dana, a onda od nečega umire." (Engleski pacijent)
  • Michel Foucault
    • "Čovjek će nestati kao pješčani lik u žalu. O današnjem vremenu možemo misliti samo u vakuumu isčezlog čovjeka."
    • "Čovjek više nije onaj najstariji i vječiti problem kojim se oduvijek bavila ljudska spoznaja, čovjek je izmišljotina, kome arheologija naše misli lahko određuje skorašnji datum i možda bliski kraj."
  • Miguel de Cervantes
    • "Svaki čovjek je dijete svojih postupaka."
    • "Jedan čovjek nije ništa više od drugoga ako ne napravi više od njega."
  • Muhammed
    • "Dok je čovjek hodio zadivljen svojom dugom kosom i sa svoja dva ogrtača progutala ga je zemlja i on će tonuti u njoj sve do Sudnjega dana." (Muslimova zbirka hadisa, 1362.)

N

  • Nicolas Boileau
    • "Od Pariza do Perua, od Japana pa do Rima, od čovjeka luđeg stvora ne vjerujem da ima."
  • Nikola Tesla
    • "Čovjek je rođen da radi, da trpi i da se bori; ko tako ne čini, mora propasti."
  • Nura Bazdulj-Hubijar
    • "Čovjek bi trebao sagraditi barku i ispuniti je nadama. Onda gledati kako mu nade plove po pučini." (Amanet)
    • "Svaki čovjek je misterija. Možemo biti uvjereni kako nekoga znamo u dušu, a zapravo znamo samo onoliko koliko je on želio, koliko dopustio da znamo. Nema li svako neki, samo svoj unutarnji svijet u koga se povlači da bi se napojio novom snagom, ljepotom tugom, oživio davnu čežnju, raspirio zapretanu strast, vratio nadu da osim kaskanja u svakodnevnici postoji još nešto."

  • Nedžad Milanović
    • "Čovjek je nježniji od paučine i krhkiji od trske.Moraš zadrhtati pred čovjekom prije nego mu se obratiš."

O

  • Oscar Wilde
    • "Čovjek ne može biti preoprezan u biranju neprijatelja."
    • "Čovjek uvijek treba biti zaljubljen. To je razlog zbog kojeg se ne smije ženiti."
    • "Nezadovoljstvo je prvi korak ka napretku nekog čovjeka ili naroda."
    • "Čovjeku koji želi da bude nešto drugo nego što jeste, da bude član parlamenta, ili istaknut advokat, ili sudija, ili nešto drugo podjednako dosadno, redovno uspjeva da postane ono što želi. To mu je kazna. Oni koji žele masku, moraju je nositi. Ljudi koji jedino žele da se ostvare nikad ne znaju kuda idu i ne mogu znati."
  • Ovidije
    • "Bog je čovjeku podario uspravan položaj kako bi mogao promatrati nebo i podizati pogled prema zvijezdama."

P

  • Pearl S. Buck
    • "Moćan čovjek, uporan, plahovit čovjek, gnjevan čovjek, čovjek snažnih osjećaja, pošten čovjek, čovjek sa neograničenom sposobnošću da se razvije, čovjek koji zbog neznanja može skrenuti sa pravog puta, čovjek koji je često nerazuman zato što ne zna, čovjek koji je seljak i sin seljaka, čovjek iz naroda - da, to je on, čovjek iz naroda! Voljela ga je zbog toga što jeste, i pošto ga je voljela, vjerovala je, isto kao i njena majka, u ostale slične njemu." (Tri kćeri gospođe Lijang)
  • Pjotr Demjanovič Uspenski
    • "Šta znamo? Znamo da na prvom stepenu samospoznaje čovjeku u oči padaju dvije očite činjenice. Postojanje svijeta u kojem živi i postojanje svijesti u njemu samom. I jedno i drugo čovjek ne može ni dokazati ni osporiti." (Tertium Organum)
  • Plutarh
    • "Čovjek, vidjevši da neko sakuplja milostinju za bogove reče: Neću da čujem za bogove koji prose!"

R

  • Rabindranath Tagore
    • "Čovjek je od oružja učinio svog boga. I kad oružje pobjedi, čovjek će ostati poražen."
    • "Ništa lakše nego u ime vanjske slobode uništiti unutrašnju slobodu čovjeka."
  • Ralph Waldo Emerson
    • "Čovjek finog ponašanja izgovorit će vam ime kao da vam je dodao plemičku titulu."
    • "Čovjek nije poljoprivrednik, niti profesor, niti inženjer, on je sve. Čovjek je svećenik, i učenjak, i državnik, i producent, i vojnik." (Američki učenjak)
  • René Leriche
    • "Čovjek s lakoćom podnosi samo jednu bol, to je bol drugih."

S

  • Samuel Beckett
    • "Najveći posao čovjeka sastoji se u tome da zna šta sve mora da uradi da bi bio čovjek."
  • Sándor Petőfi
    • "Čovjek je često samo zato dobar što nema prilike da bude zao."
  • Seneka
    • "Čovjek treba više da razmišlja sa kim jede i pije nego šta jede i pije."
    • "Niti jedan čovjek nije slobodan dok je rob tijela."
    • "Porok ne stvara vrijeme, nego čovjek."
    • "Svaki čovjek krije u sebi želje kraljeva. On bi htio da može svašta protiv drugoga, a da drugi ne može ništa protiv njega."
  • Sokrat
    • "Samo dobar čovjek može biti trajno sretan, dok hrđav mora biti nesretan."
  • Spencer Johnson
    • "Čovjek mora odabrati: ili uzdržljivost i pamet, ili vino i glupost."
    • "Genijalnog čovjeka rijetko uništi neko drugi ako se nije uništio sam."
  • Stanisław Jerzy Lec
    • "Je li ljudožder napredniji ako jede viljuškom i nožem?"
    • "Sve treba posvetiti čovjeku. Samo ne druge ljude."
    • "Tek kada se iscrpe sve riječi, čovjek počinje razgovarati s čovjekom."
    • "Većina ljudi su ubice jer ubijaju čovjeka... u samom sebi."
  • Sulejman Bugari
    • "Za mene je svaki čovjek findžan zašećerene kahve. Ako je kahva gorka, to znači da šećer nije promiješan. Dakle, samo malo treba promiješati i eto slatke kahve. Ako ne promiješamo bit će gorko. E ja prilazim tom šećeru kojeg ima u svakom čovjeku: i u Muji, i u Jozi, i u Jovanu, i u Hansu, i u Davidu..."

T

  • Thomas Mann
    • "Uz velikog čovjeka često idu i velike greške."
  • Toma Akvinski
    • "Bojim se čovjeka koji je pročitao samo jednu knjigu."
    • "Stvari koje volimo kazuju nam ko smo mi."
    • "Za čovjeka je prirodno da bude društvena i politička životinja i da živi u zajednici, i to je istinitije za njega negoli za bilo koju drugu životinju, što je činjenica koju pokazuju njegove prirodne potrebe." (Suma teologije)

U

  • Ugo Foscolo
    • "Čovjek ne zna živjeti; ne misli, ne razmišlja, ne računa ako ne osjeća; ne može neprekidno osjećati ako ne zamišlja; a ne može ni osjećati ni zamišljati bez strasti, iluzija i zabluda."
    • "Šta je čovjek ako se prepusti samo hladnom proračunatom razumu? Zločinac, teški zločinac."

V

  • Valentina Kompes
    • "Sve šta dotaknem u zlato se pretvori, a što kažem, pretvori se u stvarnost. Što sam ja? Bog? Ne. Isus? Ne. Anđeo? Ne. Vrag? Ne. Čudak? Ne. Samo čovjek koji voli čisto svim svojim srcem može pozlatit osobe, druga srca i riječi."
  • Victor Hugo
    • "Ako si čovjek - vodi ljubav, ako si cvijet - budi mimoza."
    • "Čovjek što više zna, to više pati."
  • Voltaire
    • "Dok čovjek traži mudrost, dotle zaslužuje naziv mudraca; čim uobrazi da je posrkao svu mudrost, odmah postaje budala."

W

Griješili nego što griješio je sam." (Kralj Lir)
    • "Zar čovjek nije ništa više do to? Dobro ga osmotri! Ne duguješ svilu svilenoj bubi, ni krzno životinji, ni vunu ovci, ni miris mački cibetki. Ha! Nas trojica smo izvještačeni; ti si sama suština stvari: prirodan čovjek nije ništa više od takve jadne, nage, dvokrake životinje kao što si ti." (Ibid.)
    • "O čuda! Kol'ko je mnogo krasnih bića
Ovdje! Kako je lijep taj ljudski rod!
O hrabri novi svijete koji imaš
Baš takve ljude!" (Bura)
  • William Faulkner
    • "(...)čudnovato je zbilja da čovjek koji je slučajem začet i kojemu je svaki dah novo bacanje kocke koja je već unaprijed protiv njega bačena nema volje da se suoči s onim konačnim bacanjem za koje unaprijed zna da će se morati s njim suočiti a da prije ne okuša razne majstorije koje se protežu sve do nasilja pa do sitnih sofisterija koje ne mogu zavarati ni glupavo dijete dok jednoga dana u krajnjem gađenju naslijepo ne stavi sve na jednu kartu i nijedan čovjek ne čini to u prvom bijesnom naletu očaja grižnje savjesti ili tuge zbog gubitka on to čini tek onda kad je uvidio da ni očaj ni ta grižnja ni ta tuga nisu naročito važni mračnom kockaru(...)" - Krik i bijes
    • "(...)svaki čovjek je arbiter svojih vrlina ali neka nijedan čovjek ne propisuje drugome njegovu dobrobit ja prolazno on to je najtužnija riječ od svih inače ništa nema na svijetu nema očaja sve do vremena nema čak ni vremena dok se ne može reći bilo je." - Krik i bijes
  • Willem Adolph Visser 't Hooft
    • "Ljudi nisu mogli naći mjesta u svojoj svijesti za takav nezamisliv užas; nisu imali mašte, kao ni hrabrosti da se suoče s njim. Moguće je živjeti u sumraku između znati i ne znati. Moguće je odbijati potpuno suočenje s činjenicama kada se čovjek osjeća nesposobnim da se suoči sa implikacijama tih činjenica."

Poslovice

  • Arapske poslovice
    • "Čovjek je gospodar riječi koje nije izgovorio, ali je rob onih riječi koje su mu izmakle."
    • "Čovjek može podnijeti i najteže bolove, ali vrhunac njegove tragike skriven je u času, kad gubi masku, a ne može da je zamijeni drugom, i prisiljen je da živi go."
  • Japanske poslovice
    • "Najslabije stvorenje na svijetu jest čovjek. Njemu sve naškodi: i vjetar, i mraz, i sunce."
    • "Pametan čovjek naći će vodu i u pustinji, a budala će kraj rijeke umrijeti od žeđi."
  • Kineske poslovice
    • "Čovjek je sretan onoliko koliko je sposoban usrećiti druge."
    • "Čovjek koji može pobijediti druge - jak je; čovjek koji pobijedi sebe - svemoćan je."
  • Korejske poslovice
    • "Čovjek poslije svoje smrti ostavlja svoje ime, a tigar svoju kožu."
  • Latinske poslovice
    • "Čovjeku koji najmanje želi najmanje nedostaje."
    • "Nema za čovjeka nikakve veće kazne od nesreće."
  • Madagaskarske poslovice
    • "Čovjek je kao zrno riže u loncu u kojem se kuha: čas ispliva na površinu, a čas opet potone."
  • Turske poslovice
    • "U srcu svakog čovjeka skriven je lav."
    • "Veseo čovjek je kao sunce; kud god ide osvjetljava."

O Svemiru

Citati

  • Albert Einstein
    • "Samo su dvije stvari na svijetu beskonačne, svemir i ljudska glupost, samo što za svemir još nismo sigurni."
  • Douglas Adams
    • "Postoji teorija koja kaže da će, ukoliko ikada iko bude otkrio koja je svrha svemira i zašto on postoji, ovaj smjesta iščeznuti i biti zamijenjen nečim još neobičnijim i neobjašnjivijim. Postoji i druga teorija koja tvrdi da se sve to već desilo." (Restoran na kraju svemira)
  • Epikur
    • "Vasiona je uvijek bila takva kakva jeste i uvijek će takva biti."
  • Goethe
    • "Ne moramo posjećivati ludnicu da bi pronašli poremećene umove; naša planeta je umobolnica svemira."
  • John Maxwell Coetzee
    • "Svemir oko nas ovdje puki je svemir, ni jadniji ni veličanstveniji od svemira iznad krovinjara i iznajmljenih zgradurina, hramova i javnih zdanja prijestolnice. Svemir je svemir, život je život, svuda isto." (Čekajući barbare)
- Ili složena - odgovori Danrejven. - Sjeti se svemira." (Abenhakan Bohari, mrtav u svom labirintu)
    • "Nije potrebno sagraditi labirint kada je svemir labirint sam po sebi." (Ibid.)
    • "(...) vidio sam cirkulaciju moje tamne krvi, vidio sam ljubav kako povezuje i smrt kako mijenja, vidio sam zemlju u Alefu, vidio sam svoje lice i utrobu, vidio sam tvoje lice, osjećao sam nesvjesticu i plakao jer su moje oči vidjele taj tajni i pretpostavljani predmet, čije ime ljudi uzurpiraju mada ga nijedan čovjek vidio nije: nepojmljivi svemir." (Alef)
    • "Demokrit je mislio da se u beskraju nalaze istovjetni svjetovi, u kojima istovjetni ljudi, bez varijacija, ispunjavaju istovjetne sudbine; Pascal (na kojega su, također, mogle utjecati drevne riječi Anaksagorine da je sve u svakoj stvari) uključio je u te slične svjetove nekoliko koji su jedni u drugima, tako da nema atoma u prostoru koji ne sadrži svemir ni svemira koji ne bi bio, također, atom. Logično je misliti (premda to ne kaže) da se vidio beskrajno umnožen u njima." (Pascal)

O Zemlji

Citati

  • Film Dan nezavisnosti
    • "ZEMLJA. Pogledajte je dobro. Ovo bi mogao biti posljednji put." (reklamna rečenica)
  • Goethe
    • "Ne moramo posjećivati ludnicu da bi pronašli poremećene umove; naša planeta je umobolnica svemira."
    • "Zemlja se oslobađa ljubavlju, a velika postaje djelima."
  • John F. Kennedy
    • "Dok god sloboda ne zacvjeta u svim zemljama ne može uvenuti u jednoj."
    • "I tako moji Američki zemljaci: ne pitajte šta vaša zemlja može uraditi za vas - pitajte šta vi možete uraditi za vašu zemlju."
  • Pearl S. Buck
    • "Bio je zadovoljan dok je zemlju držao i mislio naizmjenice o njoj i lijepom mrtvačkom sanduku koji je bio tu. A dobra zemlja čekala je mirno da joj se vrati." (Dobra zemlja)
    • "-Kada zemlja počne da se prodaje, to je kraj porodice - govorio je Vang Lung slomljen. - Iz zemlje smo došli i u nju se moramo vratiti. I ako budete zadržali svoju zemlju, možete od nje živjeti. Niko vam zemlju ne može oteti." (Ibid.)
  • Robert F. Kennedy
    • "Šta će biti s našom zemljom i sa svijetom, ovisi o tome kako ćemo koristiti ono što su nam drugi ostavili."
  • Robert G. Ingersoll
    • "Ljubav je čarobnica, vila koja preobražava bezvrijedne stvari u radost i stvara kraljice i kraljeve od obične gline. Ona je miomiris toga čudesnog cvijeta -srca- i bez te svete strasti, te božanske omame, mi smo manje od zvijer; a s njom je zemlja nebo, a mi smo bogovi."
Ne želim da sazviježđa dođu išta bliže
Ja znam da ona vrlo dobro stoje gdje jesu
Znam da dostaju onima koji njima pripadaju."
  • Wendell Berry
    • "Njegovati ono što je od Zemlje ostalo i poticati njenu obnovu, naša je šansa za opstanak."

O Nepravdi

Citati

  • Arturo Graf
    • "Znanje i pravda govore, dok neznanje i nepravda urliču."
  • Baltazar Bogišić
    • "Najveća je nepravda kad ko od zla djela svog još i korist kakvu ima." (Opšti imovinski zakonik za Crnu Goru, čl. 1028.)
  • Biblija
    • Teško onima koji postavljaju zakone nepravedne i koji pišu nepravdu, / Da odbiju od suda uboge, i da otimaju pravicu siromasima naroda mog, da bi im plen bile udovice i sirote grabež." (Isaija, 10:1-2)
  • Blaise Pascal
    • "Nepravda. - Opasno je reći narodu da zakoni nisu pravedni, jer on im se pokorava samo zato što misli da su pravedni. Zbog toga mu u isto vrijeme treba reći da im se mora pokoravati zato što su zakoni, kao što se mora pokoravati nadređenima, ne zato što su pravedni već što su nadređeni. Na taj način, svaka pobuna se spriječava ako se to uspije dati do znanja, i šta je prava odrednica pravde." (Misli)
  • Carl Schurz
    • "Kada je pravda, da ostane pravda; kada je nepravda da se napravi Pravda."
  • Ciceron
    • "(...) [T]reba da objasnimo narav prava, a nju valja tražiti u čovjekovoj naravi (...) [N]ajučeniji muževi smatrali su prikladnim da krenu od zakona. Jesu li imali pravo? Jesu, ako je zakon, prema samoj njihovoj odrednici, najviši um usađen u prirodu, koji nalaže ono što valja činiti a zabranjuje suprotno. Taj isti um, kada je u ljudskom duhu utvrđen i potpun, jest zakon (...) [P]očetak prava treba tražiti u zakonu. Jer zakon je sila prirode, on je duh i um razboritog čovjeka, mjerilo pravde i nepravde." (Zakoni, v-vi)
    • "Najveće pravo, najveća nepravda." (Summum ius, summa iniuria)
  • Epikur
    • "Za sva živa bića koja nisu mogla sklopiti ugovore o tome da jedni drugima ne nanose štetu ništa nije ni pravedno ni nepravedno. A isto vrijedi i za narode koji nisu mogli ili nisu htjeli sklopiti ugovore da jedni drugima ne nanose štetu." (Maksime, XXXVII)
    • "Nepravda nije po sebi zlo, nego to postaje kada se čovjek boji sluteći da neće ostati neprimijećen izvršiteljima kazne, koji su postavljeni da paze na takve stvari." (Ibid., XXXIV)
  • Friedrich von Schiller
    • "Sretnim nazivam onoga koji, da bi uživao, ne mora činiti nepravdu, a da postupa pravedno, ne mora se odricati."
  • Ivan Mažuranić
    • "Ko je nepravedan u kući svojoj, prirodno je, da mu se izvan kuće ne vjeruje ništa."
  • Johann Heinrich Pestalozzi
    • "Zabluda i nepravda kraljeva sahranjuju se zajedno sa njima, ali nepravda zakonodavaca traje iz naraštaja u naraštaj."
  • John Rawls
    • "Pravda je prva vrlina drušvenih ustanova, kao što je istina prva vrlina sistema mišljenja. Jedna teorija koliko god bila elegantna i ekonomična mora se odbaciti ili izmijeniti ako je neistinita; na isti način zakoni i ustanove, ma koliko bili efikasni i dobro uređeni, moraju se reformisati ili ukinuti ako su nepravedni. Svaka osoba posjeduje nepovredivost zasnovanu na pravdi koju čak ni društvo blagostanja ne može da prenebregne. Iz ovog razloga pravda poriče da se gubitak slobode nekih poravnava većim udjelom u dobru ostalih. Ona ne dozvoljava da se žrtve koje su nametnute nekolicini nadoknade većim zbirom prednosti koje uživaju mnogi. Prema tome, u pravednom društvu slobode jednakog građanskog statusa smatraju se riješenim; prava obezbjeđena pravdom nisu predmet političkog pogađanja niti račun društvenih interesa. Jedina stvar koja nam dopušta da pristanemo na pogrešnu teoriju jeste nedostatak bolje; analogno, nepravda se može tolerisati samo kada je to nužno da bi se izbjegla još veća nepravda. Kao prve vrline ljudskih aktivnosti, istina i pravda su beskompromisne." (Teorija pravde)
  • Kur'an
    • "I sa sljedbenicima Knjige raspravljajte na najljepši način, ali ne i sa o­nima među njima koji su nepravedni - i recite: "Mi vjerujemo u o­no što se objavljuje nama, a naš Bog i vaš Bog jeste - jedan, i mi se Njemu pokoravamo." (Al-Ankabut, 46.)
    • "A onaj ko čini dobro, bio muškarac ili žena, a vjernik je, - ući će u Džennet i neće mu se učiniti ni koliko trun jedan nepravda." (En-Nisa, 124)
    • ""O vjernici, dužnosti prema Allahu izvršavajte, i pravedno svjedočite! Neka vas mržnja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najbliže čestitosti, i bojte se Allaha, jer Allah dobro zna ono što činite!" (Al-Ma'ide, 8.)
    • "I Mi rekosmo: "O Ademe, živite, ti i žena tvoja, u Džennetu i jedite u njemu koliko god želite i odakle god hoćete, ali se ovom drvetu ne približujte pa da sami sebi nepravdu nanesete!" (Al-Baquara", 35)
    • "A nevjernici sami sebi čine nepravdu." (Al-Baquara, 254)
  • Marko Aurelije
    • "Ko griješi, taj griješi na svoju štetu, a onaj koji je nepravedan taj je prema samome sebi nepravedan jer pokazuje da je zao."
  • Platon
    • "Treba biti na čistu, glupi Sokrate, da je pravednik prema nepravedniku svuda na šteti. Ponajprije u poslovnom životu: gdje god ljudi u zajednicu stupe, nigdje ne nalazimo da pravednik kod razvrgnuća zajednice više dobiva od nepravednika, nego manje. Zatim u dužnostima prema državi: kad treba davati kakve prinose, pravednik od jednakoga imetka više prinosi, a nepravednik manje; kad se što dobiva, jedan ne dobiva ništa, a drugi mnogo. Ta, i onda kad i jedan i drugi kakvu javnu službu vrši, pravedniku, ako ništa drugo, kuća nazaduje radi zanemarivanja vlastitih privatnih poslova, a od države ne vuče nikakve koristi, jer mu to zabranjuje pravednost; tome se zamjerava svojti i znancima, kad im neće ništa pomoći protiv prava. Kod nepravednika je sve protivno od toga; mislim naime na takvog o kome upravo sada govorah: koji bi mogao steći velike prihode.
Zato ga gledaj, ako hoćeš suditi, koliko njemu samome više koristi biti nepravedan nego pravedan. A spoznat ćeš najlakše ako dođeš do najsavršenije nepravde! Nepravednik je tu najblaženiji, a najbjedniji su oni kojima se krivo učini ili koji ne bi htjeli krivo činiti. To je tiranija, silništvo, koje ne otima tajno i silom na malo, nego u sav mah tuđe, posvećeno, božje, privatno i državno.
Za svaki pojedini takav zločin, kad se otkrije, krivac trpi kaznu i najveću sramotu; zločince nazivaju svetokradicama, trgovcima ljudi, provalnicima, otimačima i lopovima. Ali kada tko državljanima otme imovinu i povrh toga njih same kao roblje sebi podloži, mjesto onih sramotnih imena, naziva se sretan i blažen ne samo od državljana, nego i stranaca koji za njega čuju da je činio nepravdu na veliko. Jer se ne napada nepravda zato što se čovjek boji da će je počiniti, nego što se boji da je mora trpjeti.
Tako je, Sokrate, nepravda, kad je kakva treba, jača, slobodnija i silnija od pravednosti, i kako u početku govorah, pravednost je korist jačega, a nepravednost je vlastiti probitak i korist." (Država)
  • Rudolf von Jhering
    • "Ne smijemo se tužiti na nepravdu, ako je pravicu s njene stolice svrgla, već na pravicu što je slaba, pa to dopušta." (Borba za pravo)
  • Thomas Hobbes
    • "Izvan državnih zajednica stalno vlada rat svakoga protiv svakoga. Iz ovoga se vidi da se ljudi, dok žive bez zajedničke vlasti koja bi ih sve držala u zajedničkom strahu, nalaze u stanju koja se zove rat, i to u ratu svakoga protiv svakoga (...). U takvom ratu ništa nije nepravedno. U tom ratu svakoga protiv svakoga ništa ne može biti nepravedno. Pojmovima pravog i krivog, pravde i nepravde, ovde nema mjesta. Gdje nema zajedničke vlasti - nema zakona, a gdje nema zakona - nema ni pravde. U ratu su sila i prevara dvije glavne vrline. (...) Strasti, koje navode ljude na mir. Strasti, koje čine ljude sklonim miru, jesu strah od smrti, želja za stvarima koje su potrebne za udoban život i nada da će ih pribaviti svojom radinošću. A razum predlaže pogodna načela za mir na temelju kojih se ljudi mogu pridobiti za sporazum. To su ona načela koja se inače nazivaju „Prirodnim Zakonima.“" (Levijatan)
    • "[Z]akoni su pravila o pravednom i nepravednom, ništa se ne može smatrati nepravednim što nije protivno nekom zakonu." (Ibid.)

O Pravdi

A

i umrijet će još mnogi. Pravda smrću zbori.
I tko bi znao dokle će još ovaj koji tolike pomori
da rukom svoje pravde mrtav dalje mori! (Veliki ubijač)
  • Aristotel
    • I kao što je čovjek kad dostigne svoj puni razvitak, najbolji od svih živih bića, tako je bez zakona i pravde najgore od svih... Pravednost je, međutim, potreba državama jer pravda čini poredak državne zajednice, a ona se sastoji u tome da se odluči šta je pravo." (Politika)
    • "Prema tome, jasno je da su jedni ljudi po prirodi slobodni, a drugi robovi, i da je za robove i korisno i pravedno da robuju." (Ibid.)
    • "(...) pravedno i pravično su jedno isto, pa iako je oboje dobro, ipak je pravično bolje. Teškoća je u tome što pravično, svejednako bivajući pravedno, nije i pravedno prema zakonu, već je popravka zakonski pravednoga. To je stoga što je zakon uvijek uopšten, a ima pojedinačnih slučajeva o kojima se ništa ispravno ne može izreći na uopšten način. Stoga u takvim slučajevima gdje je nužno govoriti uopšteno, ali gdje nije moguće to činiti ispravno, zakon uzima u obzir slučajeve koji se najčešće javljaju, znajući dobro za mogućnost pogreške. On ipak nije zbog toga ništa manje ispravan, jer pogreška nije u zakonu ni u zakonodavcu, nego u naravi same stvari; jer ljudski postupci su od takve neravnomjerne građe. Kada, dakle, zakon govori uopšteno, a javi se slučaj koji je izuzetak od opšteg pravila, onda je ispravno, tamo gdje je zakonodavac propustio da nešto predvidi ili pogriješio uopštavajući, da se njegov propust ispravi dodajući ono što bi i sam zakonodavac rekao kada bi bio prisutan, i što bi unio u zakon da je mogao da predvidi takav slučaj (...) I to je bit pravičnog - da ispravlja zakon tamo gdje je on zbog svoje uopštenosti nepotpun." (Nikomahova etika)
    • "Tako je pravedno ono što je zakonito i jednako, a nepravedno ono što je protuzakonito i nejednako [...] Budući se protuzakonit čovjek pokazao nepravednim a zakonit pravednim, bjelodano je kako su sve zakonite stvari nekako i pravedne, jer sve stvari koje su postavljene zakonodavstvom, te su i zakonite, te kažemo da je svaka pojedina od njih i pravedna. Zakoni propisuju ο svim stvarima, težeći zajedničkom probitku, ili za sve ili za one najbolje ili za moćnike (prema kreposti) ili što god slično; tako da na jedan način pravednim nazivamo sve stvari koje tvore i čuvaju blaženstvo i njegove sastavine u državnom zajedništvu." (Ibid.)
    • "Od onoga što je građanski pravedno jedno je prirodno, drugo je zakonsko; prirodno je ono što svugdje ima istu moć, a ne da se nekomu čini ovako a drugomu onako; zakonsko je ono pri kojem u početku nije bilo važno je li ovako ili onako, ali kad je jednom postavljeno, onda je važno hoće li se ratni zarobljenik otkupljivati za jednu minu, i hoće li se kao žrtva prinositi jedna koza a ne dvije ovce, te zakonske odredbe za brojne pojedinosti, npr. žrtva u počast Braside, i različite pučke odluke. Nekima se čini kako su sve odredbe takve, jer ono što je po naravi nepromjenljivo je i svugdje ima istu moć, kao što oganj jednako gori i ovdje i u Perziji, dok vide kako su promjenljive stvari koje su pravedne [...] Isto tako nisu posvuda iste one stvari koje su pravedne ne po naravi, nego po ljudima, jer nisu isti ni državni ustavi, ali ipak svugdje postoji samo jedan koji je najbolji prema naravi." (Ibid.)

B

  • Biblija
    • "Usliši, Gospode, pravdu, čuj glas moj, primi u uši molitvu moju ne iz usta lažljivih. / Od lica Tvog neka izađe sud moj, oči Tvoje neka pogledaju na pravicu. / Ispitaj srce moje, obiđi noću; u ognju me okušaj, i nećeš naći nepravde moje [...] A ja ću u pravdi gledati lice Tvoje; kad se probudim, biću sit od prilike Tvoje." (Psalam 17)
    • "Jedno nepravedno razdraženje / ne može se opravdati, / jer pokret onoga koji se razdražuje / odvlači ga u vlastitu propast." (Deuterokanonske knjige, Siracida)
    • "Kad nepravda otvori ruke, on se raduje / isto tako prekršitelji će / potpuno nestati." (Deterokanonske knjige, Siracida)
    • "Ako izvršavaš pravdu, ti ćeš / ju i dosegnuti / i njome ćeš se ogrnuti kao / jednim slavljeničkim ogrtačem [...] Lav u zasjedi vreba svoju žrtvu, / tako i grijeh vreba one koji / vrše nepravdu." (Deterokanonske knjige, Siracida)
    • "Zar možda Bog izvrće pravo? Zar Svemoćni izvrće pravednost?" (Stari zavjet, Job, 8:3)
  • Blaise Pascal
    • "Na čemu će čovjek zasnovati uređenje svijeta kojim želi da upravlja? Na hiru svakog pojedinca? Kakva bi to bila zbrka! Na pravdi? Čovjek za nju ne zna. / Izvjesno, kada bi on za nju znao, ne bi ustanovio onu maksimu, najrašireniju od svih koje postoje među ljudima: da svako treba da se upravlja po običajima svoje zemlje; sjaj istinske pravičnosti ovladao bi svim narodima, i zakonodavci ne bi uzimali kao uzor, namjesto te postojane pravde, maštarije i hirove Persijanaca i Nijemaca. Vidjeli bismo tu pravdu ukorijenjenu u svim svjetskim državama i u svim vremenima, umjesto što ne viđamo ništa pravdeno ili nepravedno što ne bi promijenilo to svoje svojstvo s promjenom podneblja. Tri stepena razlike među uporednicima ruše cijelo pravosuđe; jedan podnevak odlučuje o istini; temeljni zakoni mijenjaju se nakon malo godina posjedovanja; pravo ima svoja doba; ulazak Saturna u znak Lava upozorava nas da je nešto postalo zločin. Smiješne li pravde koju ograničava jedna rijeka! Šta je istina s ove strane Pirineja, zabluda je s one druge. / Ljudi proglašavaju da pravda nije u tim običajima, već da leži u prirodnim zakonima, koji su poznati u svim zemljama. I oni bi to, izvjesno, tvrdoglavo podržavali kao lakoumni slučaj što je posijao ljudske zakone naišao barem na jedan koji bi bio univerzalan. Ali je lakrdija takvih razmjera, da su ljudski hirovi postali toliko raznovrsni da nema nijednog takvog zakona. / Krađa, rodoskrvnuće, djeceubistvo, ocoubistvo, sve se to znalo svrstati među kreposne čine. Ima li išta šaljivije nego to da neki čovjek ima pravo da me ubije zato što stanuje s onu stranu vode, i što je njegov vladar u svađi s mojim, mada ja nisam ni u kakvoj svađi s njim?" (Misli)
    • "Veri juris. Mi ga više nemamo: kad bi smo ga imali, ne bi više uzimali za pravilo pravde da svako slijedi običaje svoje zemlje. Tu su ljudi, nemogavši naći pravdu, našli silu, itd." (Ibid.)
    • "Pravda je ono što je ustanovljeno; i tako će se svi naši ustanovljeni zakoni nužno smatrati pravednima i bez ispitivanja, zato što su ustanovljeni." (Ibid.)
    • "Pravda. Kao što moda utvrđuje šta je prijatno, tako ona utvrđuje i pravdu." (Ibid.)
    • "Jedna su univerzalna pravila: zakoni zemlje u običnim stvarima, i večina u drugim stvarima. Otkud to dolazi? Od sile koja je u njima. I otud dolazi da kraljevi, koji imaju silu na drugoj strani, ne slijede većinu svojih ministara. Jednakost imovine je bez sumnje pravedna; ali, ne mogavši postići da se svako silom pokorava pravdi, ljudi su postigli da bude pravedno pokoravati se sili; ne mogavši osiliti pravdu, ljudi su opravdali silu, kako bi pravda i sila bile zajedno, i da bude mir, koji je najviše dobro." (Ibid.)
    • "Dobar dio života proveo sam vjerujući da postoji pravda; i u tome se nisam varao jer ona postoji, onoliko koliko je Bog htio da nam je objavi. Ali ja to nisam tako shvatao, i u tome sam se varao; jer sam vjerovao da je naša pravda bitno pravedna, i da imam načina da je raspoznam i da o njoj sudim. Ali sam toliko puta pogriješio u ispravnom suđenju da sam na koncu osjetio nepovjerenje prema sebi, a zatim i prema drugima. Vidio sam da su sve zemlje i ljudi promijenljivi; i tako, poslije mnogih promjena u sudu o istinskoj pravdi, spoznao sam da je naša narav samo neprekidna promjena, i od onda se više nisam mijenjao; a i kad bih se promijenio, time bih potvrdio svoje mnijenje." (Ibid.)
    • "Pravda, sila. - Pravedno je da se slijedi ono to je pravedno, nužno je da se slijedi ono što je najsilnije. Pravda bez sile je nemoćna; sila bez pravde je tiranska. Pravda bez sile se poriče, jer uvijek ima nevaljalaca; sila bez pravde se optužuje. Treba, dakle, objediniti pravdu i silu, i radi toga nastojati da ono što je pravedno bude jako, ili da ono što je jako bude pravedno. / Pravda je podložna sporenju, sila je lako prepoznatljiva i neosporna. Tako pravdi nismo mogli dati silu, jer je sila porekla pravdu i rekla da je ona nepravedna, i rekla je da je ona sama pravedna. I tako, ne mogavši učiniti da ono što je pravedno bude jako, učinili smo da ono što je jako bude pravedno." (Ibid.)

C

  • Chaim Perelman
    • "Pravilo pravednosti nas uči da je jedno djelo formalno pravedno ako jednog člana neke određene kategorije tretiramo na način koji odgovara načinu na koji trebaju biti tretirani svi članovi te kategorije." (Eine Studie über die Gerechtigkeit)
    • "[...] [N]ešto kao pravedna ljubav ne može postojati, jer se ljubav temelji na subjektivnom osjećaju prema voljenoj osobi kao jedinoj i nepovredivoj. Ljubav ne proizlazi iz tačne procjene kvaliteta i mana kod voljene osobe te prednosti i nepogodnosti koje ona donosi. Ljubav prema tome ne odmjerava mane voljenog bića, a kvalitete vidi u metafizičkom obliku. Za pravednost vrijedi samo odmjeravanje, odnosno na nju ne utječu drugi razlozi. Ono što je naklonost u ljubavi, to je kod pravednosti nepristranost [...]"
  • Ciceron
    • "(...) [T]reba da objasnimo narav prava, a nju valja tražiti u čovjekovoj naravi (...) [N]ajučeniji muževi smatrali su prikladnim da krenu od zakona. Jesu li imali pravo? Jesu, ako je zakon, prema samoj njihovoj odrednici, najviši um usađen u prirodu, koji nalaže ono što valja činiti a zabranjuje suprotno. Taj isti um, kada je u ljudskom duhu utvrđen i potpun, jest zakon (...) [P]očetak prava treba tražiti u zakonu. Jer zakon je sila prirode, on je duh i um razboritog čovjeka, mjerilo pravde i nepravde." (Zakoni, v-vi)
    • "Ali od svega o čemu učeni ljudi raspravljaju zacijelo ništa nije značajnije od toga da jasno shvatimo da smo rođeni za pravdu, i da pravo nije zasnovano na mnijenju već na prirodi (...) Slijedi, dakle, da je priroda u nas usadila osjećaj za pravo kako bismo jedni s drugima dijelili dobra i kako bismo se ispomagali (...) Ako bi ljudi, u saglasnosti s prirodom, smatrali da im, kako kaže pjesnik, "ništa prirodno nije strano", svi bi podjednako poštivali pravo; jer, onima kojima je podarila um, priroda je podarila i ispravan um, dakle i zakon, koji je ispravan um u obliku naloga i zabrana. Ako im je podarila zakon, podarila im je i pravo." (Ibid., x)
    • "Ali je najbezumnije smatrati da je pravedno sve što se nalazi u narodnim uredbama ili u zakonima. Da li su takvi i zakoni koje su donijeli tirani? (...) Jer, samo jedno pravo povezuje ljudsku zajednicu, i jedan ga zakon ustanovljava: onaj zakon koji prema ispravnom umu zapovijeda i zabranjuje. Bio on negdje zapisan ili ne, nepravedan je onaj ko ga ne poštuje. Ali ako se pravda sastoji u pokoravanju pisanim zakonima i narodnim uredbama, i ako, kao što govore oni koji to tvrde, sve treba mjeriti korisnošću, onda će onaj ko smatra da mu to donosi korist zanemariti i kršiti zakone. Tako se događa da uopšte nema nikakve pravde ukoliko nema prirode kao mjerila; a ona pravdu koja se zasniva na koristi potkopava neka druga korist." (Ibid., xv)

E

  • Epikur
    • "Za sva živa bića koja nisu mogla sklopiti ugovore o tome da jedni drugima ne nanose štetu ništa nije ni pravedno ni nepravedno. A isto vrijedi i za narode koji nisu mogli ili nisu htjeli sklopiti ugovore da jedni drugima ne nanose štetu." (Maksime, XXXVII)
    • "Pravda sama po sebi ne postoji, nego je ona u međusobnom ljudskom saobraćaju, u bilo kojem kraju i svaki puta, neki dogovor da se šteta ne nanosi i ne trpi." (Ibid., XXVIII)
    • "Nepravda nije po sebi zlo, nego to postaje kada se čovjek boji sluteći da neće ostati neprimijećen izvršiteljima kazne, koji su postavljeni da paze na takve stvari." (Ibid., XXXIV)
    • "Među stvarima koje se uobičajeno smatraju pravednima, svaka za koju je potvrđeno da koristi uzajamnom skupnom životu poprima pečat prava, bila ona ili ne bila ista za sve. Ako se donese kakav zakon iz kojeg ne izlazi korist za uzajamni skupni život, on više nema narav prava." (Ibid., XXXVII)
    • "Pravedan je čovjek najmanje podložan društvenom nemiru, a nepravedan je njime ispunjen u najvećoj mjeri."

F

  • Friedrich von Schiller
    • "Sretnim nazivam onoga koji, da bi uživao, ne mora činiti nepravdu, a da postupa pravedno, ne mora se odricati."

G

  • Giorgio Del Vecchio
    • "Pravda označuje harmoniju, skladnost, kakvu bilo srazmjernost." (Pravo, pravda i država)
    • "U istočnom svijetu, a naročito tamo gdje vlada monoteističko i etičko shvatanje svemira, predikat pravde predaje se prije svaga božanstvu da se označi nepogrešna srazmjera i unutrašnja harmonija njegovih volja." (Ibid.)
    • "Jasno je da bi druge vrline, osobenije, priličile manje, ili ne bi, uopće, ni najmanje priličile božanstvu, kao što mu - ovo treba imati na umu - ne bi priličila ni vrlina pravde kada bi se ova shvatila u uskom ili 'pravom' smislu kao izvršenje obaveza koje se može zahtijevati od drugih." (Ibid.)
    • "Što se tiče dužnosti ljudi, vršenje pravde, po ovom istom shvatanju sastoji se u tome da čovjek poštuje, u potpunosti i ne izmjenjujući je niukoliko volju božanstva, ulazio ili ne u to poštovanje kakav odnos prema drugim subjektima. Molitva, žrtva, proslavljanje prazničnih dana, na primjer, smatraju se, kao 'dužnosti pravde' isto toliko koliko ne ubiti ili ne ukrasti: i pravedan čovjek je onaj koji u potpunosti ispunjava sve te dužnosti." (Ibid.)
    • "Temida nije ništa drugo do personifikacija samog odnosa misli ili 'savjeta' Zeusa." (Ibid. - o grčkoj božici pravde Temidi)
    • "Njen lik postaje moćniji i strožiji, i, neki put, i svirep, zbog čega se njoj pripisuje ne toliko funkcija arbitražnog sudije, koliko funkcija neumoljive osvetnice i izricatelja kazne. Ovaj ideološki proces, koji nam otkriva mitologija, ide očevidno korak u korak sa ojačanjem autoriteta države i sa progresivnim razlikovanjem prava od ostalih pravila ponašanja u pozitivnom poretku." (Ibid. - o grčkoj božici pravde Dike)
    • "Ideju pravde potvrđuje - to ćemo vidjeti, ako dobro uđemo u ovo pitanje - ne bilo koja skladnost ili sličnost, već samo ona koja se pojavljuje, ili može da se pojavi, u odnosima između više lica; ne svaka srazmjernost između predmeta, ma kakvi oni bili, već upravo ona, koja je, prema danteovom stihu hominis ad hominem proportio. Pravda je, izražena svojim punim značenjem, načelo koordinacije između bića pravnih subjekata." (Ibid.)
    • "(...) pravda, koja postaje najviša, dakle, u zahtjevu, da svaki subjekat bude priznat od drugih onoliko koliko vrijedi, da se svakome dodijeli od drugih ono što mu pripada." (Ibid.)
  • Georges Danton
    • "Ako još ima pravde, tada se nemam čega bojati. Ako je nema, znači da se boje oni koje hoće moju glavu. Ja, dakle, nemam zbog čega bježati."
  • Gustav Radbruch
    • "Pravednim [se] mogu nazvati primjena nekog zakona ili pokoravanje tom zakonu, ali i sam taj zakon." (Filozofija prava)
    • "Pravda na pojedinačan slučaj gleda sa gledišta opće norme, pravičnost u pojedinačnom slučaju traži njegov vlastiti zakon, koji, međutim, isto tako, mora biti mogućno uzdići na stepen općeg zakona - jer, pravičnost, kao i Pravda, na kraju krajeva, ima uopćavajući karakter. Tako, u razlici između pravde i pravičnosti, vidimo već ranije nagovještenu metodološku razliku između deduktivnog razvoja ipravnog prava iz općih načela i intuitivnog saznanja ispravnog prava iz prirode stvari." (Ibid.)
    • "Tamo gdje nastaje sukob između pravne sigurnosti i pravde, između zakona koji se sadržinski može pobijati, ali je pozitivan, i između pravednog prava, koje, međutim, nije pretočeno u formu zakona, uistinu postoji sukob pravde sa samom sobom, sukob između prividne i stvarne pravde... Sukob između pravde i pravne sigurnosti bi se mogao riješiti na taj način da pozitivno pravo, koje osigurava propis i moć ima prednost i onda kad je sadržinski nepravedno i nesvrsishodno, osim u slučaju kad pozitivni zakon u toliko nepodnošljivoj mjeri proturiječi pravdi, da zakon kao 'neispravno pravo' mora odstupiti pred pravdom. Nemoguće je povući oštru liniju između slučajeva zakonskog neprava i zakona koji važe uprkos neispravnoj sadržini; međutim, svom oštrinom se može povuči jedna druga granica: tamo gdje se čak i ne teži za pravdom, gdje se jednakost, koja čini jezgro pravde, svjesno osporava prilikom donošenja propisa pozitivnog prava, tu zakon nije, recimo, samo "neispravno pravo", on, šta više, uopće nema prirodu prava. Jer, pravo se, pa ni pozitivno pravo, ne može definisati drugačije nego kao poredak i propisivanje koji su po svom smislu namjenjeni da služe pravdi." (Ibid.)
    • "Zahtjevi jednog pravosuđa su zakonitost, težnja za pravdom i pravna sigurnost. Nijedne od tih pretpostavki nema u političkom krivičnom pravosuđu Hitlerovog doba." (Ibid.)
    • "Ako niko nije sposoban da utvrdi šta je pravedno, onda neko mora propisati šta treba da bude po pravu [...] Ali, ma koliko nepravedno da se pravo po svojoj sadržini i uobliči - pokazalo se da ono uvijek, već samim svojim postojanjem ispunjava jednu svrhu, svrhu pravne sigurnosti. Služeći zakonu bez obzira na njegovu pravednost, sudija ipak ne služi samo slučajnim svrhama samovolje." (Ibid.)

H

  • Hans Kelsen
    • "Pravo i pravda su dva različita pojma. Pravo koje se razlikuje od pravde jest pozitivno pravo. Ovdje je riječ o pojmu pozitivnog prava: nauka pozitivnog prava se mora jasno razlikovati od filozofije pravde." (Opća teorija države i prava)
    • "Pošto je čovječanstvo podijeljeno na mnoštvo nacija, klasa, religija, profesija itd., koje se često razlikuju jedna od druge, to postoji veliko mnoštvo veoma različitih ideja pravde; suviše mnogo da bi čovjek mogao da govori prosto o "pravdi"." (Ibid.)
    • "Pravda je iracionalna ideja. Ma koliko neophodna bila za ljudsko htijenje i akciju, ona je nedostupna saznanju. Ako se posmatra s gledišta racionalnog saznanja, postoje samo interesi, i otud sukobi interesa. Njih može riješiti poredak koji ili zadovoljava jedne interese na račun drugih ili pokušava da ostvari kompromis između suprotstavljenih interesa. Da je jedan od ta dva poretka "pravedan" - to se ne može utvrditi racionalnim saznanjem. Takvo saznanje može obuhvatiti samo pozitivan poredak koji se može opaziti preko akata koji se objektivno mogu utvrditi." (Ibid.)
    • "Pravda u smislu zakonitosti je svojstvo koje se ne odnosi na sadržinu pozitivnog poretka nego na njegovu primjenu [...] "Pravda" znači održavanje pozitivnog poretka njegovom savjesnom primjenom [...] Pojam pravde može ući u pravnu nauku jedino u smislu zakonitosti." (Ibid.)
    • "[Sadržinu pravde] ne može odrediti čista teorija prava. Štaviše, ta se vrijednost - što dokazuje historija ljudskog duha koji se milenijumima uzalud trudi oko rješenja tog problema - uopće ne može dostići racionalnim saznanjem. Jer, pravda koja se mora predstavljati kao poredak različit od pozitivnog prava i u odnosu na ovo viši, u svome apsolutnom važenju leži isto tako s onu stranu svakog iskustva, kao i platonovska ideja s onu stranu stvarnosti, kao i transcendentalna stvar po sebi s onu stranu pojava." (Čista teorija prava)

J

  • John Locke
    • "Ukoliko bilo ko dopušta sebi slodobu da krši zakone opće pravde koji su uspostavljeni zbog očuvanja ovih stvari, njegovu drskost treba zaustaviti strahom od kazne, a ona se sastoji u oduzimanju ili smanjenju građanskog interesa ili dobara koja bi on inače mogao i trebao da uživa."
  • John Maxwell Coetzee
    • "Zanimalo ih je jedino to da mi pokažu šta znači živjeti u tijelu, kao tijelu, tijelu koje može gajiti shvatanja pravde samo dok je cijelo i dok mu je dobro, a koje ih vrlo brzo zaboravlja kad mu se čvrsto dograbi glava a u jednjak nabije cijev, i kad se u tu cijev naliva toliko mnogo litara slane vode da ono počinje kašljati i bljuvati, treskati i prazniti se." (Čekajući barbare)
  • Jorge Luis Borges
    • "Od prethodne zore često je sebe zamišljala kako, naperivši odlučno revolver, primorava tu hulju da prizna ogavnu krivicu i tumači smjeli plan koji će Božijoj Pravdi omogućiti da nadvlada ljudsku pravdu. (Nije željela da je stigne kazna, i to ne iz straha, nego zato što se smatrala oruđem Pravde)." (Emma Zunz)
  • John Rawls
    • "Pravda je prva vrlina drušvenih ustanova, kao što je istina prva vrlina sistema mišljenja. Jedna teorija koliko god bila elegantna i ekonomična mora se odbaciti ili izmijeniti ako je neistinita; na isti način zakoni i ustanove, ma koliko bili efikasni i dobro uređeni, moraju se reformisati ili ukinuti ako su nepravedni. Svaka osoba posjeduje nepovredivost zasnovanu na pravdi koju čak ni društvo blagostanja ne može da prenebregne. Iz ovog razloga pravda poriče da se gubitak slobode nekih poravnava većim udjelom u dobru ostalih. Ona ne dozvoljava da se žrtve koje su nametnute nekolicini nadoknade većim zbirom prednosti koje uživaju mnogi. Prema tome, u pravednom društvu slobode jednakog građanskog statusa smatraju se riješenim; prava obezbjeđena pravdom nisu predmet političkog pogađanja niti račun društvenih interesa. Jedina stvar koja nam dopušta da pristanemo na pogrešnu teoriju jeste nedostatak bolje; analogno, nepravda se može tolerisati samo kada je to nužno da bi se izbjegla još veća nepravda. Kao prve vrline ljudskih aktivnosti, istina i pravda su beskompromisne." (Teorija pravde)
    • "[S]matram da je pojam pravde određen ulogom njenih principa u pripisivanju prava i dužnosti i definisanju odgovarajuće raspodjele društvenih koristi. Koncepcija pravde je tumačenje ove uloge." (Ibid.)
    • "Osnovna ideja je da principi pravde za osnovnu strukturu društva jesu predmet izvorne saglasnosti. To su principi za koje slobodne i racionalne osobe smatraju da bi unaprijedili njihove interese ako bi ih prihvatili u nekom početnom položaju jednakosti, kao one koje određuju temeljne uslove njihovog udruživanja. Ovi principi treba da regulišu sve dalje sporazume; oni bliže određuju vrste društvene saradnje u koju se može stupiti i oblike vlasti koji se mogu ustanoviti. Ovakav način bavljenja principima pravde nazvaću pravdom kao nepristrasnost." (Ibid.')
    • "Principi pravde se biraju iza vela neznanja. Ovo obezbjeđuje da niko nije u boljem ili lošijem položaju i niko nije u stanju da sačini principe koji bi pogodovali njegovim posebnim uslovima, principi pravde su rezultat nepristrasne saglasnostni ili pogodbe." (Ibid.)
    • "Već sam istakao da poimanje formalne pravde, pravilne i nepristrasne primjene javnih pravila, postaje pravna država kada se primijeni na zakonski sistem [...] Pravilnu i nepristrasnu, i u tom mislu pravičnu primjenu prava možemo nazvati "pravda kao pravilnost". To je naziv koji nagovještava više nego "formalna pravda"". (Ibid.)
    • "Ako odstupanja od pravde kao pravilnosti odveć raširena, možemo se s razlogom pitati da li uopće postoji zakonski sistem, ili samo zbirka posebnih naredaba čija je svrha da unaprijede interese diktatora ili ostvare ideal dobrohotnog despota". (Ibid.)
    • "Propisi prirodne pravde treba da osiguraju da će se zakonski poredak nepristrasno i pravedno održavati". (Ibid.)

K

  • Konfučije
    • "Ljubaznost uzvrati ljubaznošću, ali zlo uzvrati pravdom."
  • Kur'an
    • "Allah vam ne zabranjuje da činite dobro i da budete pravedni prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavičaja vašeg ne izgone - Allah, zaista, voli one koji su pravični." (Al-Mumtahina, 8.)
    • "Allah vam zapovijeda da odgovorne službe onima koji su ih dostojni povjeravate, i kad ljudima sudite da pravično sudite." (An-Nisa', 58.)
    • "[...] zar Allah nije sudija najpravedniji?!" (At-Tin, 6.)
    • "O vjernici, dužnosti prema Allahu izvršavajte, i pravedno svjedočite! Neka vas mržnja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najbliže čestitosti, i bojte se Allaha, jer Allah dobro zna ono što činite!" (Al-Ma'ide, 8.)
    • "U narodu Musaovu ima ljudi koji na Istinu upućuju i koji prema njoj pravedno sude." (Al-A'raf, 159.)
    • "Svaki narod je imao poslanika. I kad poslanik njihov dođe među njih, njima će biti pravedno presuđeno, nasilje im neće biti učinjeno." (Yunus, 47.)
    • "I Zemlje će svjetlošću Gospodara svoga zasjati i Knjiga će se postaviti, vjerovjesnici i svjedoci će se dovesti, i po pravdi će im se svima presuditi, nikome se neće nepravda učiniti; svako će dobiti ono što je zaslužio, jer On dobro zna šta je ko radio." (Az-Zumar, 69-70.)
    • "Allah će po pravdi presuditi, a oni kojima se oni, pored Njega, klanjaju - neće ni po čemu suditi. Allah, zaista, sve čuje i sve vidi." (Al-Mu'min, 20.)
    • "Ako se dvije skupine vjernika sukobe, izmirite ih; a ako jedna od njih ipak učini nasilje drugoj, onda se borite protiv one koja je učinila nasilje sve dok se Allahovim propisima ne prikloni. Pa ako se prikloni, onda ih nepristrasno izmirite i budite pravedni; Allah, zaista pravedne voli." (Al-Hugurat, 9.)
    • "Mi smo izaslanike naše s jasnim dokazima slali i po njima knjige i terazije objavljivali, da bi ljudi pravedno postupali (...)" (Al-Hadid, 25.)
    • "I tako smo od vas stvorili pravednu zajednicu da budete svjedoci protiv ostalih ljudi, i da poslanik bude protiv vas svjedok." (Al-Baquara, 143.)
    • "I ne ubijajte nikoga koga je Allah zabranio, osim kad pravda zahtijeva!" (Al-Isra', 33.)

L

  • Lord Byron
    • "Ko je samo pravedan, taj je i okrutan. Ko bi živio na zemlji ako bismo svima sudili pravedno."

M

  • Martin Luther King, Jr.
    • "Nepravda bilo gdje je prijetnja pravdi svugdje."
    • "Stvarni mir ne ogleda se u prestanku tenzija već u prisustvu pravde."
  • Muhammed
    • "Pravedni će kod Allaha biti na minberima od svjetlosti i to pored desnice Milostivog, a obje Njegove ruke su desne. To će biti oni koji budu pravedno vladali te budu pravedni u porodici i u onome za šta su odgovorni." (Muslimova zbirka hadisa, 1207.)

P

  • Pierre Collard
    • "Svugdje čujem uzvike: Smrt, smrt, smrti i osuditi, osuditi, osuditi. Ja bih htio da čujem: Pravda, pravda, pravda!"
  • Platon
    • "Treba biti na čistu, glupi Sokrate, da je pravednik prema nepravedniku svuda na šteti. Ponajprije u poslovnom životu: gdje god ljudi u zajednicu stupe, nigdje ne nalazimo da pravednik kod razvrgnuća zajednice više dobiva od nepravednika, nego manje. Zatim u dužnostima prema državi: kad treba davati kakve prinose, pravednik od jednakoga imetka više prinosi, a nepravednik manje; kad se što dobiva, jedan ne dobiva ništa, a drugi mnogo. Ta, i onda kad i jedan i drugi kakvu javnu službu vrši, pravedniku, ako ništa drugo, kuća nazaduje radi zanemarivanja vlastitih privatnih poslova, a od države ne vuče nikakve koristi, jer mu to zabranjuje pravednost; tome se zamjerava svojti i znancima, kad im neće ništa pomoći protiv prava. Kod nepravednika je sve protivno od toga; mislim naime na takvog o kome upravo sada govorah: koji bi mogao steći velike prihode.
Zato ga gledaj, ako hoćeš suditi, koliko njemu samome više koristi biti nepravedan nego pravedan. A spoznat ćeš najlakše ako dođeš do najsavršenije nepravde! Nepravednik je tu najblaženiji, a najbjedniji su oni kojima se krivo učini ili koji ne bi htjeli krivo činiti. To je tiranija, silništvo, koje ne otima tajno i silom na malo, nego u sav mah tuđe, posvećeno, božje, privatno i državno.
Za svaki pojedini takav zločin, kad se otkrije, krivac trpi kaznu i najveću sramotu; zločince nazivaju svetokradicama, trgovcima ljudi, provalnicima, otimačima i lopovima. Ali kada tko državljanima otme imovinu i povrh toga njih same kao roblje sebi podloži, mjesto onih sramotnih imena, naziva se sretan i blažen ne samo od državljana, nego i stranaca koji za njega čuju da je činio nepravdu na veliko. Jer se ne napada nepravda zato što se čovjek boji da će je počiniti, nego što se boji da je mora trpjeti.
Tako je, Sokrate, nepravda, kad je kakva treba, jača, slobodnija i silnija od pravednosti, i kako u početku govorah, pravednost je korist jačega, a nepravednost je vlastiti probitak i korist." (Država)

S

  • Sándor Petőfi
    • "Možete li očekivati pravednost prema sebi, kada niste pravedni prema drugima."
  • Sofoklo
    • "Ta ne proglasi meni valjda ovo Zeus
Nit Pravda, vjerna druga donjih bogova,
Ovakvih zakona ti ljudima postavi;
Nit' tvoj je, mišljah, proglas taj toliko jak,
Te ti ko smrtnik dići bi se mogao
Nad božje, nepisane stalne zakone.
Od danas nijesu ni od jučer, od vijeka
Pa dovijek živu, niko ne zna, otkad se
Pojaviše. A rad njih kazan ne htjedoh
Od bogova da trpim, volje s' čovjeka
pobojav ma kod." (Antigona)

T

  • Thomas Hobbes
    • "Izvan državnih zajednica stalno vlada rat svakoga protiv svakoga. Iz ovoga se vidi da se ljudi, dok žive bez zajedničke vlasti koja bi ih sve držala u zajedničkom strahu, nalaze u stanju koja se zove rat, i to u ratu svakoga protiv svakoga (...). U takvom ratu ništa nije nepravedno. U tom ratu svakoga protiv svakoga ništa ne može biti nepravedno. Pojmovima pravog i krivog, pravde i nepravde, ovde nema mjesta. Gdje nema zajedničke vlasti - nema zakona, a gdje nema zakona - nema ni pravde. U ratu su sila i prevara dvije glavne vrline. (...) Strasti, koje navode ljude na mir. Strasti, koje čine ljude sklonim miru, jesu strah od smrti, želja za stvarima koje su potrebne za udoban život i nada da će ih pribaviti svojom radinošću. A razum predlaže pogodna načela za mir na temelju kojih se ljudi mogu pridobiti za sporazum. To su ona načela koja se inače nazivaju „Prirodnim Zakonima.“" (Levijatan)
    • "[Z]akoni su pravila o pravednom i nepravednom, ništa se ne može smatrati nepravednim što nije protivno nekom zakonu." (Ibid.)

U

  • Ulpijan
    • "Pravednost je stalna i trajna volja svakome dati pravo koje mu pripada." (Iustitia est constans et perpetua voluntas ius suum cuique tribuendi)

V

  • Victor Hugo
    • "Nije teško biti dobar, teško je biti pravedan."
    • "Prava pravda je savjest."
Đemovi to su nužni - uzda i am
Za jogunastog ata - al' mi, eto,
Sve zakone te, na žalost našu,
Devetnaest već ljeta puštamo
Da čame kao neki lav matori
Što manuo se lova i samo drijema
U jami svojoj!... Kao što očevi
Nježnoga srca dohvate brezov prut
Samo da djecu zaplaše - nipošto
Da ih istuku - te prut vremenom
Postane više predmet poruge
Nego dječijeg straha - tako su i ovi
Zakoni naši što ne kažnjavaju
Zamrli davno, te drskost za nos
Pravdu nam vuče, a svijet ne zna više
Za uljudnost!" (Mjera za mjeru)
    • "Vojvodo svijetli,
pravdu, pravdu tražim!
Za učinjene usluge kad svojim
Grudima tebe zaklanjah u ratu
I ljute rane primah mjesto tebe;
Za krv svu što je prolih za te ja,
Pravdu mi sada daj i obezbijedi!" (Komedija pometnji)
    • Gracijano: "O, proklet da si, najgnusniji psu!
Tužiti valja pravdu što si živ." (Mletački trgovac, IV,i)
    • Šajlok: "Ja tu za pravdu stojim." (Mletački trgovac, IV,i)
    • Porcija: "Pa vlast zemaljska najviše božanskoj
Naliči moći kada milosrđe
Začini pravdu. Zato, Jevreju,
Mada pravicu zahtijevaš, ti nemoj
Smeteti s uma da od nas nijedan
Putanjom pravde spada vid'o ne bi;
Za mislost svi mi molimo, pa valja
Ta molba svima nauk da nam bude
Da djela milosrđa vršimo." (Mletački trgovac, IV,i)

Poslovice

  • Latinske poslovice
    • "Novac ruši i gradi, čini sve što hoće. I pravog i pravdu s razlogom ubija."