O Pravdi

A

• Antun Branko Šimić
  • "(...) Nad grobom ljudskog ubijača pravda bjesni i ljudi mru

i umrijet će još mnogi. Pravda smrću zbori.

I tko bi znao dokle će još ovaj koji tolike pomori

da rukom svoje pravde mrtav dalje mori! (Veliki ubijač)

• Aristotel
  • I kao što je čovjek kad dostigne svoj puni razvitak, najbolji od svih živih bića, tako je bez zakona i pravde najgore od svih... Pravednost je, međutim, potreba državama jer pravda čini poredak državne zajednice, a ona se sastoji u tome da se odluči šta je pravo." (Politika)
  • "Prema tome, jasno je da su jedni ljudi po prirodi slobodni, a drugi robovi, i da je za robove i korisno i pravedno da robuju." (Ibid.)
  • "(...) pravedno i pravično su jedno isto, pa iako je oboje dobro, ipak je pravično bolje. Teškoća je u tome što pravično, svejednako bivajući pravedno, nije i pravedno prema zakonu, već je popravka zakonski pravednoga. To je stoga što je zakon uvijek uopšten, a ima pojedinačnih slučajeva o kojima se ništa ispravno ne može izreći na uopšten način. Stoga u takvim slučajevima gdje je nužno govoriti uopšteno, ali gdje nije moguće to činiti ispravno, zakon uzima u obzir slučajeve koji se najčešće javljaju, znajući dobro za mogućnost pogreške. On ipak nije zbog toga ništa manje ispravan, jer pogreška nije u zakonu ni u zakonodavcu, nego u naravi same stvari; jer ljudski postupci su od takve neravnomjerne građe. Kada, dakle, zakon govori uopšteno, a javi se slučaj koji je izuzetak od opšteg pravila, onda je ispravno, tamo gdje je zakonodavac propustio da nešto predvidi ili pogriješio uopštavajući, da se njegov propust ispravi dodajući ono što bi i sam zakonodavac rekao kada bi bio prisutan, i što bi unio u zakon da je mogao da predvidi takav slučaj (...) I to je bit pravičnog - da ispravlja zakon tamo gdje je on zbog svoje uopštenosti nepotpun." (Nikomahova etika)
  • "Tako je pravedno ono što je zakonito i jednako, a nepravedno ono što je protuzakonito i nejednako [...] Budući se protuzakonit čovjek pokazao nepravednim a zakonit pravednim, bjelodano je kako su sve zakonite stvari nekako i pravedne, jer sve stvari koje su postavljene zakonodavstvom, te su i zakonite, te kažemo da je svaka pojedina od njih i pravedna. Zakoni propisuju ο svim stvarima, težeći zajedničkom probitku, ili za sve ili za one najbolje ili za moćnike (prema kreposti) ili što god slično; tako da na jedan način pravednim nazivamo sve stvari koje tvore i čuvaju blaženstvo i njegove sastavine u državnom zajedništvu." (Ibid.)
  • "Od onoga što je građanski pravedno jedno je prirodno, drugo je zakonsko; prirodno je ono što svugdje ima istu moć, a ne da se nekomu čini ovako a drugomu onako; zakonsko je ono pri kojem u početku nije bilo važno je li ovako ili onako, ali kad je jednom postavljeno, onda je važno hoće li se ratni zarobljenik otkupljivati za jednu minu, i hoće li se kao žrtva prinositi jedna koza a ne dvije ovce, te zakonske odredbe za brojne pojedinosti, npr. žrtva u počast Braside, i različite pučke odluke. Nekima se čini kako su sve odredbe takve, jer ono što je po naravi nepromjenljivo je i svugdje ima istu moć, kao što oganj jednako gori i ovdje i u Perziji, dok vide kako su promjenljive stvari koje su pravedne [...] Isto tako nisu posvuda iste one stvari koje su pravedne ne po naravi, nego po ljudima, jer nisu isti ni državni ustavi, ali ipak svugdje postoji samo jedan koji je najbolji prema naravi." (Ibid.)

• Arturo Graf
  • "Znanje i pravda govore, dok neznanje i nepravda urliču."

B

• Baltazar Bogišić
  • "Pravdi je nasilje najgori protivnik." (Opšti imovinski zakonik za Crnu Goru, čl. 1011.)

• Biblija
  • "Usliši, Gospode, pravdu, čuj glas moj, primi u uši molitvu moju ne iz usta lažljivih. / Od lica Tvog neka izađe sud moj, oči Tvoje neka pogledaju na pravicu. / Ispitaj srce moje, obiđi noću; u ognju me okušaj, i nećeš naći nepravde moje [...] A ja ću u pravdi gledati lice Tvoje; kad se probudim, biću sit od prilike Tvoje." (Psalam 17)
  • "Jedno nepravedno razdraženje / ne može se opravdati, / jer pokret onoga koji se razdražuje / odvlači ga u vlastitu propast." (Deuterokanonske knjige, Siracida)
  • "Kad nepravda otvori ruke, on se raduje / isto tako prekršitelji će / potpuno nestati." (Deterokanonske knjige, Siracida)
  • "Ako izvršavaš pravdu, ti ćeš / ju i dosegnuti / i njome ćeš se ogrnuti kao / jednim slavljeničkim ogrtačem [...] Lav u zasjedi vreba svoju žrtvu, / tako i grijeh vreba one koji / vrše nepravdu." (Deterokanonske knjige, Siracida)
  • "Zar možda Bog izvrće pravo? Zar Svemoćni izvrće pravednost?" (Stari zavjet, Job, 8:3)

• Blaise Pascal
  • "Na čemu će čovjek zasnovati uređenje svijeta kojim želi da upravlja? Na hiru svakog pojedinca? Kakva bi to bila zbrka! Na pravdi? Čovjek za nju ne zna. / Izvjesno, kada bi on za nju znao, ne bi ustanovio onu maksimu, najrašireniju od svih koje postoje među ljudima: da svako treba da se upravlja po običajima svoje zemlje; sjaj istinske pravičnosti ovladao bi svim narodima, i zakonodavci ne bi uzimali kao uzor, namjesto te postojane pravde, maštarije i hirove Persijanaca i Nijemaca. Vidjeli bismo tu pravdu ukorijenjenu u svim svjetskim državama i u svim vremenima, umjesto što ne viđamo ništa pravdeno ili nepravedno što ne bi promijenilo to svoje svojstvo s promjenom podneblja. Tri stepena razlike među uporednicima ruše cijelo pravosuđe; jedan podnevak odlučuje o istini; temeljni zakoni mijenjaju se nakon malo godina posjedovanja; pravo ima svoja doba; ulazak Saturna u znak Lava upozorava nas da je nešto postalo zločin. Smiješne li pravde koju ograničava jedna rijeka! Šta je istina s ove strane Pirineja, zabluda je s one druge. / Ljudi proglašavaju da pravda nije u tim običajima, već da leži u prirodnim zakonima, koji su poznati u svim zemljama. I oni bi to, izvjesno, tvrdoglavo podržavali kao lakoumni slučaj što je posijao ljudske zakone naišao barem na jedan koji bi bio univerzalan. Ali je lakrdija takvih razmjera, da su ljudski hirovi postali toliko raznovrsni da nema nijednog takvog zakona. / Krađa, rodoskrvnuće, djeceubistvo, ocoubistvo, sve se to znalo svrstati među kreposne čine. Ima li išta šaljivije nego to da neki čovjek ima pravo da me ubije zato što stanuje s onu stranu vode, i što je njegov vladar u svađi s mojim, mada ja nisam ni u kakvoj svađi s njim?" (Misli)
  • "Veri juris. Mi ga više nemamo: kad bi smo ga imali, ne bi više uzimali za pravilo pravde da svako slijedi običaje svoje zemlje. Tu su ljudi, nemogavši naći pravdu, našli silu, itd." (Ibid.)
  • "Pravda je ono što je ustanovljeno; i tako će se svi naši ustanovljeni zakoni nužno smatrati pravednima i bez ispitivanja, zato što su ustanovljeni." (Ibid.)
  • "Pravda. Kao što moda utvrđuje šta je prijatno, tako ona utvrđuje i pravdu." (Ibid.)
  • "Jedna su univerzalna pravila: zakoni zemlje u običnim stvarima, i večina u drugim stvarima. Otkud to dolazi? Od sile koja je u njima. I otud dolazi da kraljevi, koji imaju silu na drugoj strani, ne slijede većinu svojih ministara. Jednakost imovine je bez sumnje pravedna; ali, ne mogavši postići da se svako silom pokorava pravdi, ljudi su postigli da bude pravedno pokoravati se sili; ne mogavši osiliti pravdu, ljudi su opravdali silu, kako bi pravda i sila bile zajedno, i da bude mir, koji je najviše dobro." (Ibid.)
  • "Dobar dio života proveo sam vjerujući da postoji pravda; i u tome se nisam varao jer ona postoji, onoliko koliko je Bog htio da nam je objavi. Ali ja to nisam tako shvatao, i u tome sam se varao; jer sam vjerovao da je naša pravda bitno pravedna, i da imam načina da je raspoznam i da o njoj sudim. Ali sam toliko puta pogriješio u ispravnom suđenju da sam na koncu osjetio nepovjerenje prema sebi, a zatim i prema drugima. Vidio sam da su sve zemlje i ljudi promijenljivi; i tako, poslije mnogih promjena u sudu o istinskoj pravdi, spoznao sam da je naša narav samo neprekidna promjena, i od onda se više nisam mijenjao; a i kad bih se promijenio, time bih potvrdio svoje mnijenje." (Ibid.)
  • "Pravda, sila. - Pravedno je da se slijedi ono to je pravedno, nužno je da se slijedi ono što je najsilnije. Pravda bez sile je nemoćna; sila bez pravde je tiranska. Pravda bez sile se poriče, jer uvijek ima nevaljalaca; sila bez pravde se optužuje. Treba, dakle, objediniti pravdu i silu, i radi toga nastojati da ono što je pravedno bude jako, ili da ono što je jako bude pravedno. / Pravda je podložna sporenju, sila je lako prepoznatljiva i neosporna. Tako pravdi nismo mogli dati silu, jer je sila porekla pravdu i rekla da je ona nepravedna, i rekla je da je ona sama pravedna. I tako, ne mogavši učiniti da ono što je pravedno bude jako, učinili smo da ono što je jako bude pravedno." (Ibid.)

• Branislav Nušić
  • "Pravda je često puta teža ljudima od nepravde."

C

• Carl Schurz
  • "Kada je pravda, da ostane pravda; kada je nepravda da se napravi Pravda."

• Chaim Perelman
  • "Pravilo pravednosti nas uči da je jedno djelo formalno pravedno ako jednog člana neke određene kategorije tretiramo na način koji odgovara načinu na koji trebaju biti tretirani svi članovi te kategorije." (Eine Studie über die Gerechtigkeit)
  • "[...] [N]ešto kao pravedna ljubav ne može postojati, jer se ljubav temelji na subjektivnom osjećaju prema voljenoj osobi kao jedinoj i nepovredivoj. Ljubav ne proizlazi iz tačne procjene kvaliteta i mana kod voljene osobe te prednosti i nepogodnosti koje ona donosi. Ljubav prema tome ne odmjerava mane voljenog bića, a kvalitete vidi u metafizičkom obliku. Za pravednost vrijedi samo odmjeravanje, odnosno na nju ne utječu drugi razlozi. Ono što je naklonost u ljubavi, to je kod pravednosti nepristranost [...]"

• Ciceron
  • "(...) [T]reba da objasnimo narav prava, a nju valja tražiti u čovjekovoj naravi (...) [N]ajučeniji muževi smatrali su prikladnim da krenu od zakona. Jesu li imali pravo? Jesu, ako je zakon, prema samoj njihovoj odrednici, najviši um usađen u prirodu, koji nalaže ono što valja činiti a zabranjuje suprotno. Taj isti um, kada je u ljudskom duhu utvrđen i potpun, jest zakon (...) [P]očetak prava treba tražiti u zakonu. Jer zakon je sila prirode, on je duh i um razboritog čovjeka, mjerilo pravde i nepravde." (Zakoni, v-vi)
  • "Ali od svega o čemu učeni ljudi raspravljaju zacijelo ništa nije značajnije od toga da jasno shvatimo da smo rođeni za pravdu, i da pravo nije zasnovano na mnijenju već na prirodi (...) Slijedi, dakle, da je priroda u nas usadila osjećaj za pravo kako bismo jedni s drugima dijelili dobra i kako bismo se ispomagali (...) Ako bi ljudi, u saglasnosti s prirodom, smatrali da im, kako kaže pjesnik, "ništa prirodno nije strano", svi bi podjednako poštivali pravo; jer, onima kojima je podarila um, priroda je podarila i ispravan um, dakle i zakon, koji je ispravan um u obliku naloga i zabrana. Ako im je podarila zakon, podarila im je i pravo." (Ibid., x)
  • "Ali je najbezumnije smatrati da je pravedno sve što se nalazi u narodnim uredbama ili u zakonima. Da li su takvi i zakoni koje su donijeli tirani? (...) Jer, samo jedno pravo povezuje ljudsku zajednicu, i jedan ga zakon ustanovljava: onaj zakon koji prema ispravnom umu zapovijeda i zabranjuje. Bio on negdje zapisan ili ne, nepravedan je onaj ko ga ne poštuje. Ali ako se pravda sastoji u pokoravanju pisanim zakonima i narodnim uredbama, i ako, kao što govore oni koji to tvrde, sve treba mjeriti korisnošću, onda će onaj ko smatra da mu to donosi korist zanemariti i kršiti zakone. Tako se događa da uopšte nema nikakve pravde ukoliko nema prirode kao mjerila; a ona pravdu koja se zasniva na koristi potkopava neka druga korist." (Ibid., xv)

E

• Epikur
  • "Za sva živa bića koja nisu mogla sklopiti ugovore o tome da jedni drugima ne nanose štetu ništa nije ni pravedno ni nepravedno. A isto vrijedi i za narode koji nisu mogli ili nisu htjeli sklopiti ugovore da jedni drugima ne nanose štetu." (Maksime, XXXVII)
  • "Pravda sama po sebi ne postoji, nego je ona u međusobnom ljudskom saobraćaju, u bilo kojem kraju i svaki puta, neki dogovor da se šteta ne nanosi i ne trpi." (Ibid., XXVIII)
  • "Nepravda nije po sebi zlo, nego to postaje kada se čovjek boji sluteći da neće ostati neprimijećen izvršiteljima kazne, koji su postavljeni da paze na takve stvari." (Ibid., XXXIV)
  • "Među stvarima koje se uobičajeno smatraju pravednima, svaka za koju je potvrđeno da koristi uzajamnom skupnom životu poprima pečat prava, bila ona ili ne bila ista za sve. Ako se donese kakav zakon iz kojeg ne izlazi korist za uzajamni skupni život, on više nema narav prava." (Ibid., XXXVII)
  • "Pravedan je čovjek najmanje podložan društvenom nemiru, a nepravedan je njime ispunjen u najvećoj mjeri."

F

• François de La Rochefoucauld
  • "Ljubav prema pravdi kod većine je ljudi samo strah da ne bi pretrpjeli nepravdu."

• Friedrich von Schiller
  • "Sretnim nazivam onoga koji, da bi uživao, ne mora činiti nepravdu, a da postupa pravedno, ne mora se odricati."

G

• Giorgio Del Vecchio
  • "Pravda označuje harmoniju, skladnost, kakvu bilo srazmjernost." (Pravo, pravda i država)
  • "U istočnom svijetu, a naročito tamo gdje vlada monoteističko i etičko shvatanje svemira, predikat pravde predaje se prije svaga božanstvu da se označi nepogrešna srazmjera i unutrašnja harmonija njegovih volja." (Ibid.)
  • "Jasno je da bi druge vrline, osobenije, priličile manje, ili ne bi, uopće, ni najmanje priličile božanstvu, kao što mu - ovo treba imati na umu - ne bi priličila ni vrlina pravde kada bi se ova shvatila u uskom ili 'pravom' smislu kao izvršenje obaveza koje se može zahtijevati od drugih." (Ibid.)
  • "Što se tiče dužnosti ljudi, vršenje pravde, po ovom istom shvatanju sastoji se u tome da čovjek poštuje, u potpunosti i ne izmjenjujući je niukoliko volju božanstva, ulazio ili ne u to poštovanje kakav odnos prema drugim subjektima. Molitva, žrtva, proslavljanje prazničnih dana, na primjer, smatraju se, kao 'dužnosti pravde' isto toliko koliko ne ubiti ili ne ukrasti: i pravedan čovjek je onaj koji u potpunosti ispunjava sve te dužnosti." (Ibid.)
  • "Temida nije ništa drugo do personifikacija samog odnosa misli ili 'savjeta' Zeusa." (Ibid. - o grčkoj božici pravde Temidi)
  • "Njen lik postaje moćniji i strožiji, i, neki put, i svirep, zbog čega se njoj pripisuje ne toliko funkcija arbitražnog sudije, koliko funkcija neumoljive osvetnice i izricatelja kazne. Ovaj ideološki proces, koji nam otkriva mitologija, ide očevidno korak u korak sa ojačanjem autoriteta države i sa progresivnim razlikovanjem prava od ostalih pravila ponašanja u pozitivnom poretku." (Ibid. - o grčkoj božici pravde Dike)
  • "Ideju pravde potvrđuje - to ćemo vidjeti, ako dobro uđemo u ovo pitanje - ne bilo koja skladnost ili sličnost, već samo ona koja se pojavljuje, ili može da se pojavi, u odnosima između više lica; ne svaka srazmjernost između predmeta, ma kakvi oni bili, već upravo ona, koja je, prema danteovom stihu hominis ad hominem proportio. Pravda je, izražena svojim punim značenjem, načelo koordinacije između bića pravnih subjekata." (Ibid.)
  • "(...) pravda, koja postaje najviša, dakle, u zahtjevu, da svaki subjekat bude priznat od drugih onoliko koliko vrijedi, da se svakome dodijeli od drugih ono što mu pripada." (Ibid.)

• Georges Danton
  • "Ako još ima pravde, tada se nemam čega bojati. Ako je nema, znači da se boje oni koje hoće moju glavu. Ja, dakle, nemam zbog čega bježati."

• Gustav Radbruch
  • "Pravednim [se] mogu nazvati primjena nekog zakona ili pokoravanje tom zakonu, ali i sam taj zakon." (Filozofija prava)
  • "Pravda na pojedinačan slučaj gleda sa gledišta opće norme, pravičnost u pojedinačnom slučaju traži njegov vlastiti zakon, koji, međutim, isto tako, mora biti mogućno uzdići na stepen općeg zakona - jer, pravičnost, kao i Pravda, na kraju krajeva, ima uopćavajući karakter. Tako, u razlici između pravde i pravičnosti, vidimo već ranije nagovještenu metodološku razliku između deduktivnog razvoja ipravnog prava iz općih načela i intuitivnog saznanja ispravnog prava iz prirode stvari." (Ibid.)
  • "Tamo gdje nastaje sukob između pravne sigurnosti i pravde, između zakona koji se sadržinski može pobijati, ali je pozitivan, i između pravednog prava, koje, međutim, nije pretočeno u formu zakona, uistinu postoji sukob pravde sa samom sobom, sukob između prividne i stvarne pravde... Sukob između pravde i pravne sigurnosti bi se mogao riješiti na taj način da pozitivno pravo, koje osigurava propis i moć ima prednost i onda kad je sadržinski nepravedno i nesvrsishodno, osim u slučaju kad pozitivni zakon u toliko nepodnošljivoj mjeri proturiječi pravdi, da zakon kao 'neispravno pravo' mora odstupiti pred pravdom. Nemoguće je povući oštru liniju između slučajeva zakonskog neprava i zakona koji važe uprkos neispravnoj sadržini; međutim, svom oštrinom se može povuči jedna druga granica: tamo gdje se čak i ne teži za pravdom, gdje se jednakost, koja čini jezgro pravde, svjesno osporava prilikom donošenja propisa pozitivnog prava, tu zakon nije, recimo, samo "neispravno pravo", on, šta više, uopće nema prirodu prava. Jer, pravo se, pa ni pozitivno pravo, ne može definisati drugačije nego kao poredak i propisivanje koji su po svom smislu namjenjeni da služe pravdi." (Ibid.)
  • "Zahtjevi jednog pravosuđa su zakonitost, težnja za pravdom i pravna sigurnost. Nijedne od tih pretpostavki nema u političkom krivičnom pravosuđu Hitlerovog doba." (Ibid.)
  • "Ako niko nije sposoban da utvrdi šta je pravedno, onda neko mora propisati šta treba da bude po pravu [...] Ali, ma koliko nepravedno da se pravo po svojoj sadržini i uobliči - pokazalo se da ono uvijek, već samim svojim postojanjem ispunjava jednu svrhu, svrhu pravne sigurnosti. Služeći zakonu bez obzira na njegovu pravednost, sudija ipak ne služi samo slučajnim svrhama samovolje." (Ibid.)

H

• Hans Kelsen
  • "Pravo i pravda su dva različita pojma. Pravo koje se razlikuje od pravde jest pozitivno pravo. Ovdje je riječ o pojmu pozitivnog prava: nauka pozitivnog prava se mora jasno razlikovati od filozofije pravde." (Opća teorija države i prava)
  • "Pošto je čovječanstvo podijeljeno na mnoštvo nacija, klasa, religija, profesija itd., koje se često razlikuju jedna od druge, to postoji veliko mnoštvo veoma različitih ideja pravde; suviše mnogo da bi čovjek mogao da govori prosto o "pravdi"." (Ibid.)
  • "Pravda je iracionalna ideja. Ma koliko neophodna bila za ljudsko htijenje i akciju, ona je nedostupna saznanju. Ako se posmatra s gledišta racionalnog saznanja, postoje samo interesi, i otud sukobi interesa. Njih može riješiti poredak koji ili zadovoljava jedne interese na račun drugih ili pokušava da ostvari kompromis između suprotstavljenih interesa. Da je jedan od ta dva poretka "pravedan" - to se ne može utvrditi racionalnim saznanjem. Takvo saznanje može obuhvatiti samo pozitivan poredak koji se može opaziti preko akata koji se objektivno mogu utvrditi." (Ibid.)
  • "Pravda u smislu zakonitosti je svojstvo koje se ne odnosi na sadržinu pozitivnog poretka nego na njegovu primjenu [...] "Pravda" znači održavanje pozitivnog poretka njegovom savjesnom primjenom [...] Pojam pravde može ući u pravnu nauku jedino u smislu zakonitosti." (Ibid.)
  • "[Sadržinu pravde] ne može odrediti čista teorija prava. Štaviše, ta se vrijednost - što dokazuje historija ljudskog duha koji se milenijumima uzalud trudi oko rješenja tog problema - uopće ne može dostići racionalnim saznanjem. Jer, pravda koja se mora predstavljati kao poredak različit od pozitivnog prava i u odnosu na ovo viši, u svome apsolutnom važenju leži isto tako s onu stranu svakog iskustva, kao i platonovska ideja s onu stranu stvarnosti, kao i transcendentalna stvar po sebi s onu stranu pojava." (Čista teorija prava)

• Hasan Kafi Prušćak
  • "Nema vlasti bez ljudi, ljudi bez materijalnih dobara, materijalnih dobara bez prosperiteta, niti prosperiteta bez pravde i dobre politike."

• Henri Becque
  • "Osveta je ipak najsigurniji način da se postigne pravda."

J

• John Locke
  • "Ukoliko bilo ko dopušta sebi slodobu da krši zakone opće pravde koji su uspostavljeni zbog očuvanja ovih stvari, njegovu drskost treba zaustaviti strahom od kazne, a ona se sastoji u oduzimanju ili smanjenju građanskog interesa ili dobara koja bi on inače mogao i trebao da uživa."

• John Maxwell Coetzee
  • "Zanimalo ih je jedino to da mi pokažu šta znači živjeti u tijelu, kao tijelu, tijelu koje može gajiti shvatanja pravde samo dok je cijelo i dok mu je dobro, a koje ih vrlo brzo zaboravlja kad mu se čvrsto dograbi glava a u jednjak nabije cijev, i kad se u tu cijev naliva toliko mnogo litara slane vode da ono počinje kašljati i bljuvati, treskati i prazniti se." (Čekajući barbare)

• Jorge Luis Borges
  • "Od prethodne zore često je sebe zamišljala kako, naperivši odlučno revolver, primorava tu hulju da prizna ogavnu krivicu i tumači smjeli plan koji će Božijoj Pravdi omogućiti da nadvlada ljudsku pravdu. (Nije željela da je stigne kazna, i to ne iz straha, nego zato što se smatrala oruđem Pravde)." (Emma Zunz)

• John Rawls
  • "Pravda je prva vrlina drušvenih ustanova, kao što je istina prva vrlina sistema mišljenja. Jedna teorija koliko god bila elegantna i ekonomična mora se odbaciti ili izmijeniti ako je neistinita; na isti način zakoni i ustanove, ma koliko bili efikasni i dobro uređeni, moraju se reformisati ili ukinuti ako su nepravedni. Svaka osoba posjeduje nepovredivost zasnovanu na pravdi koju čak ni društvo blagostanja ne može da prenebregne. Iz ovog razloga pravda poriče da se gubitak slobode nekih poravnava većim udjelom u dobru ostalih. Ona ne dozvoljava da se žrtve koje su nametnute nekolicini nadoknade većim zbirom prednosti koje uživaju mnogi. Prema tome, u pravednom društvu slobode jednakog građanskog statusa smatraju se riješenim; prava obezbjeđena pravdom nisu predmet političkog pogađanja niti račun društvenih interesa. Jedina stvar koja nam dopušta da pristanemo na pogrešnu teoriju jeste nedostatak bolje; analogno, nepravda se može tolerisati samo kada je to nužno da bi se izbjegla još veća nepravda. Kao prve vrline ljudskih aktivnosti, istina i pravda su beskompromisne." (Teorija pravde)
  • "[S]matram da je pojam pravde određen ulogom njenih principa u pripisivanju prava i dužnosti i definisanju odgovarajuće raspodjele društvenih koristi. Koncepcija pravde je tumačenje ove uloge." (Ibid.)
  • "Osnovna ideja je da principi pravde za osnovnu strukturu društva jesu predmet izvorne saglasnosti. To su principi za koje slobodne i racionalne osobe smatraju da bi unaprijedili njihove interese ako bi ih prihvatili u nekom početnom položaju jednakosti, kao one koje određuju temeljne uslove njihovog udruživanja. Ovi principi treba da regulišu sve dalje sporazume; oni bliže određuju vrste društvene saradnje u koju se može stupiti i oblike vlasti koji se mogu ustanoviti. Ovakav način bavljenja principima pravde nazvaću pravdom kao nepristrasnost." (Ibid.')
  • "Principi pravde se biraju iza vela neznanja. Ovo obezbjeđuje da niko nije u boljem ili lošijem položaju i niko nije u stanju da sačini principe koji bi pogodovali njegovim posebnim uslovima, principi pravde su rezultat nepristrasne saglasnostni ili pogodbe." (Ibid.)
  • "Već sam istakao da poimanje formalne pravde, pravilne i nepristrasne primjene javnih pravila, postaje pravna država kada se primijeni na zakonski sistem [...] Pravilnu i nepristrasnu, i u tom mislu pravičnu primjenu prava možemo nazvati "pravda kao pravilnost". To je naziv koji nagovještava više nego "formalna pravda"". (Ibid.)
  • "Ako odstupanja od pravde kao pravilnosti odveć raširena, možemo se s razlogom pitati da li uopće postoji zakonski sistem, ili samo zbirka posebnih naredaba čija je svrha da unaprijede interese diktatora ili ostvare ideal dobrohotnog despota". (Ibid.)
  • "Propisi prirodne pravde treba da osiguraju da će se zakonski poredak nepristrasno i pravedno održavati". (Ibid.)

K

• Konfučije
  • "Ljubaznost uzvrati ljubaznošću, ali zlo uzvrati pravdom."

• Kur'an
  • "Allah vam ne zabranjuje da činite dobro i da budete pravedni prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavičaja vašeg ne izgone - Allah, zaista, voli one koji su pravični." (Al-Mumtahina, 8.)
  • "Allah vam zapovijeda da odgovorne službe onima koji su ih dostojni povjeravate, i kad ljudima sudite da pravično sudite." (An-Nisa', 58.)
  • "[...] zar Allah nije sudija najpravedniji?!" (At-Tin, 6.)
  • "O vjernici, dužnosti prema Allahu izvršavajte, i pravedno svjedočite! Neka vas mržnja koju prema nekim ljudima nosite nikako ne navede da nepravedni budete! Pravedni budite, to je najbliže čestitosti, i bojte se Allaha, jer Allah dobro zna ono što činite!" (Al-Ma'ide, 8.)
  • "U narodu Musaovu ima ljudi koji na Istinu upućuju i koji prema njoj pravedno sude." (Al-A'raf, 159.)
  • "Svaki narod je imao poslanika. I kad poslanik njihov dođe među njih, njima će biti pravedno presuđeno, nasilje im neće biti učinjeno." (Yunus, 47.)
  • "I Zemlje će svjetlošću Gospodara svoga zasjati i Knjiga će se postaviti, vjerovjesnici i svjedoci će se dovesti, i po pravdi će im se svima presuditi, nikome se neće nepravda učiniti; svako će dobiti ono što je zaslužio, jer On dobro zna šta je ko radio." (Az-Zumar, 69-70.)
  • "Allah će po pravdi presuditi, a oni kojima se oni, pored Njega, klanjaju - neće ni po čemu suditi. Allah, zaista, sve čuje i sve vidi." (Al-Mu'min, 20.)
  • "Ako se dvije skupine vjernika sukobe, izmirite ih; a ako jedna od njih ipak učini nasilje drugoj, onda se borite protiv one koja je učinila nasilje sve dok se Allahovim propisima ne prikloni. Pa ako se prikloni, onda ih nepristrasno izmirite i budite pravedni; Allah, zaista pravedne voli." (Al-Hugurat, 9.)
  • "Mi smo izaslanike naše s jasnim dokazima slali i po njima knjige i terazije objavljivali, da bi ljudi pravedno postupali (...)" (Al-Hadid, 25.)
  • "I tako smo od vas stvorili pravednu zajednicu da budete svjedoci protiv ostalih ljudi, i da poslanik bude protiv vas svjedok." (Al-Baquara, 143.)
  • "I ne ubijajte nikoga koga je Allah zabranio, osim kad pravda zahtijeva!" (Al-Isra', 33.)

L

• Lord Byron
  • "Ko je samo pravedan, taj je i okrutan. Ko bi živio na zemlji ako bismo svima sudili pravedno."

M

• Marko Aurelije
  • "Sve što se događa, događa se pravedno."

• Martin Luther King, Jr.
  • "Nepravda bilo gdje je prijetnja pravdi svugdje."
  • "Stvarni mir ne ogleda se u prestanku tenzija već u prisustvu pravde."

• Muhammed
  • "Pravedni će kod Allaha biti na minberima od svjetlosti i to pored desnice Milostivog, a obje Njegove ruke su desne. To će biti oni koji budu pravedno vladali te budu pravedni u porodici i u onome za šta su odgovorni." (Muslimova zbirka hadisa, 1207.)

P

• Pierre Collard
  • "Svugdje čujem uzvike: Smrt, smrt, smrti i osuditi, osuditi, osuditi. Ja bih htio da čujem: Pravda, pravda, pravda!"

• Platon
  • "Treba biti na čistu, glupi Sokrate, da je pravednik prema nepravedniku svuda na šteti. Ponajprije u poslovnom životu: gdje god ljudi u zajednicu stupe, nigdje ne nalazimo da pravednik kod razvrgnuća zajednice više dobiva od nepravednika, nego manje. Zatim u dužnostima prema državi: kad treba davati kakve prinose, pravednik od jednakoga imetka više prinosi, a nepravednik manje; kad se što dobiva, jedan ne dobiva ništa, a drugi mnogo. Ta, i onda kad i jedan i drugi kakvu javnu službu vrši, pravedniku, ako ništa drugo, kuća nazaduje radi zanemarivanja vlastitih privatnih poslova, a od države ne vuče nikakve koristi, jer mu to zabranjuje pravednost; tome se zamjerava svojti i znancima, kad im neće ništa pomoći protiv prava. Kod nepravednika je sve protivno od toga; mislim naime na takvog o kome upravo sada govorah: koji bi mogao steći velike prihode.

Zato ga gledaj, ako hoćeš suditi, koliko njemu samome više koristi biti nepravedan nego pravedan. A spoznat ćeš najlakše ako dođeš do najsavršenije nepravde! Nepravednik je tu najblaženiji, a najbjedniji su oni kojima se krivo učini ili koji ne bi htjeli krivo činiti. To je tiranija, silništvo, koje ne otima tajno i silom na malo, nego u sav mah tuđe, posvećeno, božje, privatno i državno.

Za svaki pojedini takav zločin, kad se otkrije, krivac trpi kaznu i najveću sramotu; zločince nazivaju svetokradicama, trgovcima ljudi, provalnicima, otimačima i lopovima. Ali kada tko državljanima otme imovinu i povrh toga njih same kao roblje sebi podloži, mjesto onih sramotnih imena, naziva se sretan i blažen ne samo od državljana, nego i stranaca koji za njega čuju da je činio nepravdu na veliko. Jer se ne napada nepravda zato što se čovjek boji da će je počiniti, nego što se boji da je mora trpjeti.

Tako je, Sokrate, nepravda, kad je kakva treba, jača, slobodnija i silnija od pravednosti, i kako u početku govorah, pravednost je korist jačega, a nepravednost je vlastiti probitak i korist." (Država)

S

• Sándor Petőfi
  • "Možete li očekivati pravednost prema sebi, kada niste pravedni prema drugima."

• Sofoklo
  • "Ta ne proglasi meni valjda ovo Zeus

Nit Pravda, vjerna druga donjih bogova,

Ovakvih zakona ti ljudima postavi;

Nit' tvoj je, mišljah, proglas taj toliko jak,

Te ti ko smrtnik dići bi se mogao

Nad božje, nepisane stalne zakone.

Od danas nijesu ni od jučer, od vijeka

Pa dovijek živu, niko ne zna, otkad se

Pojaviše. A rad njih kazan ne htjedoh

Od bogova da trpim, volje s' čovjeka

pobojav ma kod." (Antigona)

T

• Thomas Hobbes
  • "Izvan državnih zajednica stalno vlada rat svakoga protiv svakoga. Iz ovoga se vidi da se ljudi, dok žive bez zajedničke vlasti koja bi ih sve držala u zajedničkom strahu, nalaze u stanju koja se zove rat, i to u ratu svakoga protiv svakoga (...). U takvom ratu ništa nije nepravedno. U tom ratu svakoga protiv svakoga ništa ne može biti nepravedno. Pojmovima pravog i krivog, pravde i nepravde, ovde nema mjesta. Gdje nema zajedničke vlasti - nema zakona, a gdje nema zakona - nema ni pravde. U ratu su sila i prevara dvije glavne vrline. (...) Strasti, koje navode ljude na mir. Strasti, koje čine ljude sklonim miru, jesu strah od smrti, želja za stvarima koje su potrebne za udoban život i nada da će ih pribaviti svojom radinošću. A razum predlaže pogodna načela za mir na temelju kojih se ljudi mogu pridobiti za sporazum. To su ona načela koja se inače nazivaju „Prirodnim Zakonima.“" (Levijatan)
  • "[Z]akoni su pravila o pravednom i nepravednom, ništa se ne može smatrati nepravednim što nije protivno nekom zakonu." (Ibid.)

U

• Ulpijan
  • "Pravednost je stalna i trajna volja svakome dati pravo koje mu pripada." (Iustitia est constans et perpetua voluntas ius suum cuique tribuendi)

V

• Victor Hugo
  • "Nije teško biti dobar, teško je biti pravedan."
  • "Prava pravda je savjest."

• William Shakespeare
  • "Ustav nam je čvrst, zakoni prestogi -

Đemovi to su nužni - uzda i am

Za jogunastog ata - al' mi, eto,

Sve zakone te, na žalost našu,

Devetnaest već ljeta puštamo

Da čame kao neki lav matori

Što manuo se lova i samo drijema

U jami svojoj!... Kao što očevi

Nježnoga srca dohvate brezov prut

Samo da djecu zaplaše - nipošto

Da ih istuku - te prut vremenom

Postane više predmet poruge

Nego dječijeg straha - tako su i ovi

Zakoni naši što ne kažnjavaju

Zamrli davno, te drskost za nos

Pravdu nam vuče, a svijet ne zna više

Za uljudnost!" (Mjera za mjeru)

• • "Vojvodo svijetli,

pravdu, pravdu tražim!

Za učinjene usluge kad svojim

Grudima tebe zaklanjah u ratu

I ljute rane primah mjesto tebe;

Za krv svu što je prolih za te ja,

Pravdu mi sada daj i obezbijedi!" (Komedija pometnji)

• • Gracijano: "O, proklet da si, najgnusniji psu!

Tužiti valja pravdu što si živ." (Mletački trgovac, IV,i)

• • Šajlok: "Ja tu za pravdu stojim." (Mletački trgovac, IV,i)
  • Porcija: "Pa vlast zemaljska najviše božanskoj

Naliči moći kada milosrđe

Začini pravdu. Zato, Jevreju,

Mada pravicu zahtijevaš, ti nemoj

Smeteti s uma da od nas nijedan

Putanjom pravde spada vid'o ne bi;

Za mislost svi mi molimo, pa valja

Ta molba svima nauk da nam bude

Da djela milosrđa vršimo." (Mletački trgovac, IV,i)

Poslovice

• Latinske poslovice
  • "Novac ruši i gradi, čini sve što hoće. I pravog i pravdu s razlogom ubija."